Industrijska proizvodnja, čiji je rast nakon više od godinu dana prekinut u ožujku i travnju, ponovno bilježi pozitivne stope. Naša se industrija tako, i u turbulentnim vremenima, obilježenima ratom u Ukrajini, rastom cijena i problemima u opskrbnim lancima, zasad pokazuje žilavom.

Podaci DZS-a o indeksu obujma industrijske proizvodnje tako pokazuju da je ista, sezonski i kalendarski prilagođena, rasla na godišnjoj i mjesečnoj razini. U svibnju 2022. u odnosu na isti mjesec lani viša je 3,0 posto, a na mjesečnoj (svibanj u odnosu na travanj 2022.) 0,3 posto.

Rast proizvodnje, na godišnjoj razini, zabilježen u tri od pet sektora. Najviše je rasla, 13,5 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda. Slijedi, s rastom od 4,6 posto proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju te, 4,2 posto trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja je energije i intermedijarnih proizvoda pala 1,1 te 0,8 posto.

Različiti trendovi
Prerađivačka industrija, koja čini najveći dio (više od 80 posto) industrijske proizvodnje u svibnju je ove godine 0,3 posto viša u odnosu na ovogodišnji travanj. Isti rast bilježi rudarstvo i vađenje, dok je opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom pala 1,9 posto.

Na godišnjoj su pak razini nešto drugačiji trendovi. Proizvodnja je u prerađivačkoj industriji, u svibnju ove u odnosu na svibanj 2021., viša 3,2 posto. Zanimljivo, u istoj najviše raste proizvodnja pića (30,9 posto) te proizvodnja tekstila (15,6 posto). Raste i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 2,5 posto, no pada proizvodnja u području rudarstva i vađenja (koja uključuje proizvodnju nafte i plina) i to 6,5 posto.

Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb kratko komentira da su ovo pozitivni rezultati na temelju kojih možemo zaključiti da ove godine neće doći do recesije. Hrvatska kaže, ima dva motora, a to su turizam i izvoz, odnosno industrijska proizvodnja. Kako još uvijek imamo rast proizvodnje, a očekuje se i rekordna turistička sezona, objašnjava, može očekivati pozitivan utjecaj na BDP. Međutim, napominje, treba biti oprezan.

“Oprez je nužan jer signali sa svjetskog tržišta ne idu u prilog industrijskoj proizvodnji. Istoj je potrebna jeftina energija, a cijene iste trenutno divljaju. Imamo i najavu dizanja kamatnih stopa, a pitanje je i koliko će se zadržati visoke stope inflacije. Sve će se to odraziti na industriju, koja na sve ove trendove ipak zadnja reagira”, kaže Aralica. Pravu ćemo sliku, dakle, imati tek na jesen, zaključuje znanstvenik s Ekonomskog instituta.

Pad zaliha
Što se ukupnih zaliha gotovih industrijskih proizvoda tiče, one su na godišnjoj razini (svibanj 2022. u odnosu na svibanj 2021.) manje 5,6 posto, no na mjesečnoj su razini (svibanj u odnosu na travanj 2022.) veće 2,3 posto.

Pa iako se trenutna situacija ne odražava na statistiku obujma industrijske proizvodnje, što donekle odudara od upozorenja koje medijski odašilju proizvođači, upozoravajući na ogroman teret rasta cijena energenata i sirovina, negativne se posljedice, barem u statistici, blago odražavaju na zaposlenost.

Broj radnika u istoj tako je na mjesečnoj razini manji 0,1, a na godišnjoj 0,9 posto. Od početka ove godine pak industrijska je proizvodnja rasla 2,6 posto u odnosu na lanjsko razdoblje.