Izmjenama Zakona o rudarstvu koje su stupile na snagu krajem prošlog tjedna Ina je ostala bez nalazišta u Grubišnom Polju kojim sad ponovno raspolaže država, a u budućnosti će ga vjerojatno dobiti državna tvrtka Podzemno skladište plina.
Počeli pregovori
Ina zbog toga očekuje odštetu od budućega koncesionara i čelnici Ine i PSP-a već pregovaraju, no u iznosu se znatno razilaze. Prema nekim izvorima Ina traži oko 30 milijuna kuna za troškove istraživanja, ali su procijenili da su na tom polju mogli ostvariti dobit od oko 17 milijuna kuna, što također žele naplatiti budućem koncesionaru. U medijima se pojavio podatak da Ina traži 70 milijuna kuna, dok neki izvori spominju čak 100 milijuna kuna.PSP, međutim, smatra da je realan iznos odštete oko 20 milijuna kuna. “Nadam se da ćemo s Inom naći zajednički jezik, ali u vrlo realnim okvirima”, rekla je Dragica Krpan, direktorica PSP-a, na skupu plinara u Opatiji, jasno aludirajući da zahtjeve Ine smatra nerealnima. Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, razgovarao je i u srijedu na marginama plinarskog skupa s Jerkom Jelićem Baltom, direktorom Plinacroa, u čijem je vlasništvu PSP, no nije poznato jesu li razgovarali i o nalazištu u Grubišnom Polju.
Ina je imala dozvolu za istraživanje plinskog nalazišta u Grubišnom Polju, a koncesiju za eksploataciju trebali su ishoditi do kraja 2009. godine. Rok im je dvaput produžavan na godinu dana iako nisu pokazivali nikakve znakove da namjeravaju započeti s eksploatacijom nalazišta. PSP je zbog toga podnio tužbu upravnom sudu. Ina nikad nije jasno obrazložila zašto odugovlači s tim nalazištem, a u kuloarima se njihova taktika povezuje s velikim mađarskim zalihama plina za koje bi Hrvatska bila zainteresirana u slučaju nestašice. Naime, Grubišno Polje bi trebalo postati podzemno skladište plina koje bi spriječilo nedostatak plina u slučaju velikih hladnoća krajem veljače i početkom ožujka. U tom razdoblju slabi kapacitet jedinoga podzemnog skladišta Okoli pa bi plin iz Grubišnog Polja bio dovoljan da se to bezbolno prevlada.
Spas od nestašice
Bez takvog skladišta Hrvatska bi bila prisiljena kupovati dodatne količine plina, vrlo vjerojatno i od Mađarske, čiji Mol upravlja Inom. Država bi uskoro trebala raspisati natječaj za odabir tvrtke koja će u Grubišnom Polju napraviti podzemno skladište plina, a posao će vjerojatno dobiti tvrtka PSP, jedina koja se u Hrvatskoj bavi tim poslom. Uz visinu odštete problem je i dokumentacija koju posjeduje Ina o nalazištu jer nije jasno treba li je ta tvrtka ustupiti budućem koncesionaru.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Da INA izgubi koncesiju – normalno. Izgubiti će oni još puno toga. Ali zašto mi jašemo samo na podzemnom skladištu nije mi jasno. Slažem se da je potrebno. Tvrtka CONESTA je 2006. godina predlagala izgradnju nekoliko nadzemnih skladišta plina – CNG tehnologija. CNG tehnologija nije namjenjena samo za korištenje plina u prometu. Prednost tih skladišta je da možete urgirati strogo prema potrebi, skladišta mogu biti disperzirana i prilikom korištena se može tlak u skladištima koristiti za proizvodnju el. energije, a sistem je bitno jeftiniji. Zašto mi u Hrvatskoj nikada ne koristimo nove tehnologije. Zašto ne vjerujemo izračunima koje mi radimo ili je još uvjek važnije od ekonomike i logike tko to predlaže, da ne kažem da kod nas toliko vrijediš koliko si povezan sa politikom.
Zbog čega se odustalo do plinskog skladišta u Beničancima, gdje postoji i dan danas izgrađeno i u funkciji plinsko i naftno polje. Sa svom potrebnom infrastrukturom i stručnim osobljem. Gospodo novinari postavite to pitanje da vidimo ko to lobira za Grubišno polje. Izgradnja tako velikog projekta na lokaciji koja nije najpovoljnija će se opet prebiti preko poreznih obveznika. L.P.
Uključite se u raspravu