Na istoku Đurđevca Ina je podignula bušeći toranj jer u petak, 28. ožujka službeno kreće istražno bušenje geotermalnog područja Lešćan. Najavila je to na konferenciji Hrvatski energetski potencijali Ana Lazo, direktorica Razrade polja i geotermalne energije u toj kompaniji i jedna od 20 stručnjaka koji su raspravljali o energetskoj samodostatnosti jedinica lokalne samouprave, s naglaskom na razvoj i primjenu geotermalne energije.

Sudionike konferencije u Domu kulture ugostio je đurđevački gradonačelnik Hrvoje Janči. Naglasio je da težnja energetskoj samodostatnosti hrvatskih gradova i općina kroz ekonomično korištenje energenata i energetsku efikasnost javnih zgrada i ustanova za cilj ima smanjiti cijenu energenata u cijeni usluge koja se pruža u javnim servisima.

Spora država ili?
“Licenciju za istraživanje geotermalnih voda dobili smo u listopadu 2023. i za manje od godinu dana uspjeli smo odraditi sve pripremne aktivnosti i započeti građevinske radove na našoj prvoj bušotini. Usto, napravili smo i pripremne radove za još dvije lokacije koje će se ispitivati jedna za drugom u slučaju da se geotermalni potencijal bušotine Lešćan potvrdi”, istaknula je Lazo. Dodala je da Ina cilja i na proizvodnju struje iz geotermalne energije iz bušotina u općini Kalinovec i Kloštru Podravskom.

Dozvola za eksploataciju geotermala može se dobiti za dva mjeseca, u slučaju da investitori predaju kvalitetno izrađenu dokumentaciju, rekla je Jadranka Leško, načelnica Sektora za naftu i geotermalne vode u Ministarstvu gospodarstva. “Sporost državne administracije često spominju oni koji predaju vrlo nekvalitetnu dokumentaciju zbog čega verifikacija može potrajati i dulje od 12 mjeseci”, upozorila je Leško.

Vrijeme povrata ulaganja, kada je riječ o geotermalnoj proizvodnji električne energije, iznosi sedam do deset godina, a omjer geološkog rizika i kapitalnog ulaganja iznimno je velik, kaže voditeljica Službe za geotermalne potencijale u Agenciji za ugljikovodike Ljiljana Zornjak. “Možete uložiti 10 milijuna eura u bušenje, a da ne dobijete ništa.

Upravo zato, Agencija je krenula s projektom koji se odnosi na integraciju geotermalne vode u centralne toplinske sustave na području četiri hrvatska grada. To je prvi takav projekt u ovom dijelu Europe u sklopu kojeg smo na temelju relevantnih geofizičkih podataka napravili podloge, locirali bušotine i smanjili geološki, ali i financijski rizik budućim investitorima”, zaključila je Zornjak.

Skupa tehnologija
Geotermalne projekte gotovo je nemoguće je realizirati bez eksternog financiranja, moglo se čuti na konferenciji. Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Lovre Karamarko istaknuo je da su potraživanja države od zemalja donora ove godine učetverostručena.

“Prethodna financijska omotnica u okviru programa Energija i klimatske promjene iznosila je 20 milijuna eura. Programski partner bio je Energetski institut Hrvoje Požar. U tom programu realizirano je 38 projekata koji su se ticali obnovljivih izvora energije, od čega su se četiri odnosila na geotermale.

Smjena generacija

Samo manji dio obiteljskih tvrtki ima konkretan plan nasljeđivanja

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Ogledni primjer budućih ulaganja je bušotina Veliko Korenovo u sastavu grada Bjelovara gdje su potvrđeni geotermalni potencijali, no kroz realizaciju projekta pokazalo se da inicijalna procjena troškova ne prati terenske potrebe jer je tehnologija izuzetno skupa. Sada smo u fazi pregovaranja sa zemljama donorima, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom, koje financiraju buduća ulaganja u program.

Nužno je da program prati potrebe Republike Hrvatske u kontekstu zelene tranzicije i energetske samodostatnosti kojoj težimo. Izuzev financiranja, te zemlje relevantne su zbog znanja i iskustva koje imaju po pitanju obnovljivih izvora energije”, rekao je Karamarko.