Nacionalna naftna kompanija Ina, koja ove godine obilježava i svoj 60. rođendan, isplatit će svojim dioničarima dosad najvišu dividendu.

Prijedlog koji su usvojili članovi Nadzornog odbora i koji službeno još treba potvrditi Glavna skupština Ine, predviđa isplatu čak 24 eura po dionici. Za državu, koja posjeduje 44,84 posto dionica, to znači da će s osnova Inine dobiti u proračun sjesti 107,6 milijuna eura, dok će mađarski Mol za svoj paket od 49,08 posto podići 117,8 milijuna eura.

Na računima manjinskih dioničara, među kojima prevladavaju mirovinski fondovi i čiji je udjel u vlasničkoj strukturi oko 6,08 posto, završit će ukupno 14,6 milijuna eura. Tako će, prema vlasničkim odnosima, biti preraspoređen odobreni iznos dividendi od ukupno 240 milijuna eura, što je, dakle, rekordna isplata u povijesti kompanije.

Godinu ranije, Ina je svojim dioničarima isplaćivala također visoki iznos dividende, po 20 eura, što je ujedno bilo i značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada je po dionici isplata bila na razini od 13 eura.

Nagrada dioničarima bit će, prema objavi nakon sjednice Nadzornog odbora, isplaćena najvećim dijelom iz neto dobiti za 2023. godinu, koja je iznosila 224 milijuna eura. Od toga se 212,8 milijuna izdvaja za isplatu vlasnicima, a 11,2 milijuna eura planira raspodijeliti u zakonske rezerve, dok će se preostali dio potreban za predviđeni iznos dividendi od 27,2 milijuna eura povući iz zadržane dobiti iz ranijeg razdoblja. Izdašna dividenda ne odražava i samu profitabilnost poslovanja u prošloj godini

. Dobit prije oporezivanja Ine iznosila je u 2022. gotovo 244 milijuna eura, a lani 224 milijuna eura. No, zbog primjene jednokratnog nameta, takozvanog poreza na ekstraprofit, za 2022. godinu je Ina Ministarstvu financija platila oko 81 milijun eura, odnosno s redovitim porezom na dobit država je namaknula bila ukupno 154 milijuna eura.

Iako je bilo nekih najava i o toj mogućnosti, nije produžena primjena tog solidarnog doprinosa za velike kompanije koje su tijekom energetske krize ostvarile zarade za petinu veće nego u prethodne četiri godine, pa je za Inu trošak poreza na dobit za prošlu godinu bio nešto je manji od 41 milijun eura.

Ukupni prihodi nacionalne naftne kompanije u 2023. godini iznosili su 3,83 milijarde eura, dok su godinu ranije, u vrijeme eksplozije cijena nafte, bili 770 milijuna veći. Zagrebačka Ina posluje prema podacima iz financijskog izvješća kroz lanac od 506 maloprodajnih mjesta, od čega je njih 116 izvan područja Hrvatske.

Najveći dio prihoda Ini dolazi od kupaca u Hrvatskoj, više od 2,6 milijardi eura, te iz Bosne i Hercegovine (434 milijuna eura), a porast u odnosu na 2022. godinu bilježe prihodi od kupaca u Švicarskoj (s 15,6 milijuna na 106 milijuna eura). Pojedinačno pritom nitko od kupaca u prihodima nema udjel veći od 10 posto.

Od prodaje sirove i prerađene nafte dolazi 3,06 milijardi eura, plin je lani donio 371 milijun eura, što je upola manje nego prethodne godine, a od prodaje različite robe u maloprodajnom lancu prihodi su iznosili 232 milijuna eura.

Prodaja koncesija
Lani je u travnju konačno realizirana prodaja polovice udjela kojeg je Ina s PPD-om imala u tvrtki Terra Mineralna gnojiva, koja je od 2018. bila većinski vlasnik kutinske Petrokemije, a iz izvješća se vidi da je Inin udjel u transakciji s turskom grupacijom Yildirim bio procijenjen na 27,5 milijuna eura.

Mjesec dana kasnije prodana je i koncesija u Angoli, od koje je uprihodovano 17,4 milijuna eura. Oko 6,6 milijuna eura ubrano je i iz dobiti u OMV-u, kojeg je zajedno s mađarskim suvlasnikom Molom Ina preuzela, točnije ulaganjem 92,7 milijuna eura podigla je svoje ranije učešće sa 7,5 na 33 posto.

Tijekom prošle godine, prema podacima iz konačnog financijskog izvješća, u prosjeku je tvrtka imala 2961 zaposlenika, stotinjak manje nego godinu ranije. Za njihove plaće izdvojeno je ukupno 109 milijuna eura, oko milijun manje nego u 2022., a pale su neznatno i naknade menadžerima. U 2022. godini je za isplate je izdvojeno 6 milijuna, a lani 5,7 milijuna eura.

Kadrovske promjene
Inače je Nadzorni odbor ponovno prolongirao na šest mjeseci mandat na mjestima u Upravi trojici menadžera iz ‘državne kvote’ – Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića i Marina Zovka za članove Uprave. Budući da nije proveden natječaj i odabrani članovi na puni mandat, takav prijedlog dala je Vlada Republike Hrvatske.

No, i s Molove strane slijedi promjena u menadžerskim redovima. Od jučer je na mjestu člana Uprave Ine umjesto Krisztiána Pulayja postavljen Károly Hazuga, inače direktor Upravljanja portfeljem projekata i investicija djelatnosti Rafinerija i marketinga Molove grupacije, a mandat će mu trajati do kraja lipnja 2026. Krisztián Pulay, kako je priopćeno, nastavit će karijeru u Molu na poziciji starijeg potpredsjednika Proizvodnje i razvoja Rafinerija i marketing.