Pogled prema 2025. godini u gospodarskom smislu poprilično je vedar. Promatrano sektorski, prehrambena industrija, logistika i energetika trebale bi biti sigurne oklade, a očekuje se da će stabilna izvedba financijskog, telekom i maloprodajnog sektora upotpuniti sliku. Dodamo li ovome i svijetle točke u industriji dolazimo do vedre slike iduće gospodarske godine.

S prvim danom nove godine dolaze i nova porezna pravila. Među brojnim promjenama najviše se raspravljalo o porezu na nekretnine, a izmjene nas očekuju i u poreznim olakšicama, te u oporezivanju plaća. Dobra vijest za poduzetnike je da se povećava prag za ulazak u sustav PDV-a, s 40.000 na 60.000 eura.

Ambiciozni ciljevi Končara

Najave nekih od najkvalitetnijih hrvatskih kompanija prilično su vedre. Končar ima velika očekivanja od 2025. godine pa su ukupni prihodi planirani u iznosu većem od 1,1 milijarde eura. Udio izvoza u ukupnim prihodima od prodaje planira se na razini većoj od 70%. Najznačajnije tržište i dalje će biti Europska unija, ali je rast planiran i na svim ostalim tržištima. Pojedinačno po zemljama najznačajniji izvoz planira se u Njemačku, Švedsku, Norvešku i Nizozemsku. Za 2025. godinu postavljeni su ambiciozni ciljevi – daljnje povećanje prihoda i profitabilnosti, ulaganja u tehnologiju i razvoj novih proizvoda. CAPEX je planiran u iznosu većem od 80 milijuna eura.

Podravka u 2025. godinu ulazi najjača do sada – uz rekordne investicije u brojne projekte uspjeli su i u jednoj od najvećih akvizicija u poljoprivrednom sektoru u Hrvatskoj preuzimanjem šest tvrtki iz Fortenova grupe. Novoosnovana Podravka Agri bit će treći stup poslovanja kompanije, uz prehrambenu i farmaceutsku industriju.

U investicijskom okviru od 2021. do 2025., Podravka je do rujna 2024. godine uložila 215 milijuna eura, a ciklus će dosegnuti ukupno 250 milijuna eura. Gradnja najnovijeg logističko-distributivnog centra samo je jedan od značajnih projekata planiranih investicija. Podravkina nova tvornica tjestenine u Koprivnici, vrijedna više od 15 milijuna eura, bila je prva investicija u segmentu prehrane nakon 17 godina.

U prehrambenoj industriji od iduće godine dosta očekuje i Bosqar Invest, posebno u segmentu sinergijskih učinaka nedavno akviziranih Panvite i Mlinara. Ovih dana moglo se doznati kako Bosqar već razmatra potencijalne akvizicije kako bi proširio poslovanje Mlinara. Vide prilike za akvizicije u Srbiji i BiH, ne postoji veliki igrač koji dominira cijelim ovim tržištem, tako da se mogu pozicionirati kao čisti regionalni lider za pekarstvo.

No, pekarstvo neće biti jedini segment prehrambenog sektora koji će biti od interesa za Bosqar. Mlinar ima vrlo jaku logističku mrežu, dok Panvita u ovom trenutku ima prostora za rast u Hrvatskoj. Tada dvije tvrtke u osnovi kupuju iste proizvode – brašno, pšenicu i kukuruz – što se dobro slaže, poručuju iz Bosqara.

Adrisova superinvesticija

Ina je proteklih godina značajno ulagala u projekte istraživanja i proizvodnje. U posljednjih pet godina čak 450 milijuna eura, i to uglavnom u Hrvatskoj. Od aktivnosti usmjerenih na istraživanje ugljikovodika izdvaja se partnerstvo s Vermilionom na istražnom području SAVA-07 u Hrvatskoj. Upravo to partnerstvo može osigurati nove količine nafte i plina te omogućiti iskorištavanje postojeće infrastrukture koju Ina posjeduje na tom području.

Uz solarne elektrane, budućnost vide u raznim oblicima obnovljive energije: geotermalnoj, zelenom vodiku i bioplinu te razvijamo projekte u tim smjerovima. Nakon dviju solarnih elektrana u Sisku i Virju, planiraju sagraditi još tri – dvije u Rafineriji nafte Rijeka i jednu u Banovoj Jarugi. Već su počeli i ulagati u proizvodnju zelenog vodika u riječkoj rafineriji te u postrojenja za proizvodnju biometana u Sisku, ukupne vrijednosti od gotovo 100 milijuna eura.

U energetskom sektoru je prilično ulagala i Adris Grupa. U suradnji s grupacijom ENCRO grade pet sunčanih elektrana i jednu vjetroelektranu ukupne priključne snage od 122,3 megavata i sve bi trebale, najavljuje se, raditi punim kapacitetom do ljeta 2025. godine. Svaki agregat, a bit će ih osam, imat će pojedinačnu instaliranu snagu od 6,6 megavata. Cijeli vjetropark proizvodit će energiju dovoljnu za napajanje 35.000 kućanstava. Ukupna investicija u zelenu energiju Adris grupe, u suradnji s tvrtkom ENCRO, najveća je pojedinačna investicija u zelenu energiju u Hrvatskoj u ovom trenutku.

Na terminal Rijeka Gateway nedavno su stigle prve dvije STS (ship-to-shore) dizalice, najveće na terminalu koje će pritom služiti za prebacivanje kontejnera između brodova i samog terminala, a koje će ujedno definirati i novu urbanu vizuru Grada Rijeke. Terminal će nakon realizacije cijele investicije imati ukupan kapacitet više od milijun TEU-a godišnje, čime će Rijeci vratiti status najvažnije kontejnerske luke u ovom dijelu Europe.

Riječki terminal bit će i tehnološki najmoderniji u ovom dijelu Europe. Rijeka Gateway zajednička je investicija kompanije APM terminals i ENNA grupe podijeljena u dvije faze. Prva faza obuhvaća ulaganje od 200 milijuna eura i završava do kraja 2025. te uključuje izgradnju osnovne infrastrukture terminala, nabavku najsuvremenijih kontejnerskih dizalica i uspostavu potrebne logističke podrške. Druga faza planira dodatno ulaganje od 180 milijuna eura, koje će biti realizirano tijekom sljedećih 10 godina.

Nova era željeznice

Telekomi će se u 2025. baviti povećanjem brzine interneta. Od Nove godine svi operateri internetskih usluga koji posluju na nacionalnoj razini morat će udvostručiti brzinu interneta sa sadašnjih sedam megabita po sekundi na 14 megabita, a uvodi se i osnovni paket usluga za socijalno ugrožene građane, najavljeno je iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Osim udvostručenja brzine interneta, telekom operaterima ograničava se i najviša mjesečna cijena osnovnog paketa usluga koja neće smjeti biti veća od 29,21 eura plus PDV, a za socijalno ugrožene maksimalno 6,77 eura plus PDV. Što se tiče dostupnosti, HT će biti USO operater u svim geografskim jedinicama, A1 u njih 19, a Telemach u pet geografskih jedinica.

Iduća godina trebala bi biti i početak ljepše priče domaće željeznice. HŽ – Putnički prijevoz raspisao je potkraj prosinca natječaj za nabavu 13 vlakova procijenjene vrijednosti 107,34 milijuna eura. Riječ je o pet elektrodizelskih, četiri baterijska elektromotorna vlaka i četiri baterijska motorna vlaka. Natječaj uključuje i puštanje u pogon dva stabilna energetska priključka za punjenje pogonskih baterija na željezničkoj mreži Republike Hrvatske.

Natječaj je podijeljen u dvije grupe. Prva uključuje pet elektrodizelskih motornih vlakova čija je procijenjena vrijednost 50,79 milijuna, a namijenjeni su daljinskom prometu. Druga grupa uključuje preostalih osam i dva priključka čija je procijenjena vrijednost 56,55 milijuna eura. U turističkom sektoru iduća će godine biti u znaku najveće investicije u tom sektoru, gradnje Valamar Pical Resorta. Ukupna vrijednost investicije je 139 milijuna eura. Investicija će otvoriti 700 novih radnih mjesta za Porečane i stanovnike iz okolice. Hotel Pical 5* imat će 514 smještajnih jedinica, te sadržaje koji objedinjuju luksuz, obiteljski, aktivni odmor i sadržaje za poslovni turizam. Otvaranje se očekuje otprilike kroz godinu dana.

DOK-ING će se u idućoj godini primarno fokusirati na partnerstvo s Rheinmetallom. Žele svoje znanje iskoristiti i u energetici, a poznato je i da razvijamo postrojenje za zbrinjavanje otpada. Dugoročni cilj Programa energetike je da DOK-ING Grupa postane prepoznatljiv dobavljač zelene tehnologije na tržištu EU, ali i šire. U ovom smislu fokus je na razvoju tehnologije za proizvodnju vodika (‘waste-to-hydrogen’) termokemijskim procesom u sustavu ‘LOOPER’. Ulazna sirovina za proizvodnju vodika su organski otpadni materijali s kraja životnog ciklusa.

Rimčevi planovi za robotaksije u Zagrebu neće se očito realizirati ni 2025. godine iako je bilo predviđeno da krenu već 2024. Sada najavljuju da će robotaksiji po ulicama Zagreba voziti do kraja 2026. Na početku ta usluga neće biti s tisućama automobila, nego će ih biti 50 do 100.

Podsjećamo, P3M jest dobio odgodu od godinu dana za segment projekta “Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture”, ali su iz EK-a napomenuli da taj zahtjev ne utječe na rok za provedbu ukupnog ulaganja prema kojem je 2025. planirano “pokretanje komercijalne usluge s punom funkcionalnošću u Zagrebu”. Valja napomenuti da je 2026. godinu kao krajnji rok za realizaciju u svojim izjavama još u lipnju 2023. spominjao i ministar prometa Oleg Butković.