Rast BDP-a u nas će i iduće godine najviše pogurati osobna potrošnja, ali u najnovijim porukama MMF-a, HNB-a, ali i Vlade nekako se više naglašava važnost oporavka investicija.

Njihovu ukupnome rastu zasad više pridonosi rast onih u javnom sektoru, u prvom redu zbog EU fondova. Pita li se MMF, Vlada bi i mimo fondova EU trebala otvoriti dodatni potencijal za ulaganja javnog sektora, i to pomicanjem od tekuće prema kapitalnoj potrošnji. To bi potaknulo i privatna ulaganja. No, "mali problem" je što skretanje tekućih na investicijske izdatke pretpostavlja reforme, a one nam baš ne idu od ruke.

Ministar financija Zdravko Marić tako će se složiti da su javna ulaganja u infrastrukturne projekte, okoliš ili digitalizaciju važni i za iskorake gospodarstva u cjelini, ali "svi bismo ipak htjeli i veću kontribuciju privatnih investicija". U prvom redu zazivaju se one u opremu i tehnologiju, koje vode ka jačanju proizvodnje; za izvoz ili supstituciju uvoza. A kakvo je raspoloženje poduzetnika? U Atlantic Grupi npr. kažu da su ove godine u kapitalne projekte uložili više od 30 milijuna eura (više od 220 mil. kn).

To je znatno više nego lani, a i 2020. planiraju porast ulaganja, s tim da fokus ostaje na modernizaciji proizvodnih kapaciteta i digitalnoj transformaciji. Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za financije i investicije pritom izdvaja novu liniju za proizvodnju i pakiranje čokolade te novu liniju Argete u Izoli. Inače, za 9 mjeseci 2019. DZS je bruto investicije u fiksni kapital procijenio na 62,5 mlrd. kuna ili pet više nego lani (+8,5%). Koliko je u tome privatnih, još se ne zna, ali sve upućuje da rastu sporije nego  javne, što dobrim dijelom odražava problem investicijske i poslovne klime općenito.  Ipak, neke od velikih kompanija najavile su višegodišnje planove "teške" milijarde kuna. Samo u Ini, Adrisu i A1 oni će do 2023. rezultirati s gotovo 12 mlrd. kuna ulaganja.

Ina Grupa već je prebacila investicijske aktivnosti u veću brzinu. U prvih devet mjeseci 2019. kapitalna ulaganja u odnosu na lani povećana su čak 69%, na 1,54 milijarde. To je uglavnom rezultat ulaganja u rafinerijsko poslovanje, posebice provedbe najvećeg remonta u povijesti Ine, vrijednog oko 800 mil. kuna, kažu. Time su "poboljšani operativni procesi i energetska učinkovitost, postrojenja su pouzdanija, smanjen je utjecaj na okoliš". Usto, u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina ulaganja su povećana 15%, najviše zbog aktivnosti u Egiptu, a što se očituje i u 23% većoj proizvodnji nafte na tom tržištu. Planirani nastavak investicija potvrđen je odlukom o investiciji u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem te veću ukupnu složenost rafinerije.

"U cijeli projekt do kraja 2023. uložit će se oko 4 milijarde kuna, što je najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije u Hrvatskoj", ističu u Ini.  Gotovo 4 mlrd. kuna vrijedan je i novi investicijski ciklus Adris grupe u okviru strateškog plana poslovanja za sljedeće tri godine. Planira se gotovo tri milijarde kuna ulaganja u turistički biznis, u zdravu hranu više od 220 milijuna, a u osiguranje 290 milijuna. Slične investicijske ambicije ima i A1 telekom.

  "Pred A1 Hrvatska je investicijski ciklus od 500 mil. eura. U idućih nekoliko godina u fokusu će biti razvoj 5G tehnologije", ističu. U prva tri kvartala 2019. za investicije su u A1 izdvojii 61,4 milijuna eura (oko 450 mil. kn) što je 9,4% više nego lani. Fokus im je bio na frekvencije i mrežnu infrastrukturu, posebno mobilne mreže nove generacije i fiksni pristup. Pohvalili su se i da su "u fiksnom segmentu pokrili više od 530.000 kućanstava optičkom mrežom s brzinama do 500 Mbps, a u mobilnom segmentu akvizicijom frekvencija i nadogradnjom mreže omogućili surfanje do 1,35 Gbps".   U Hrvatskom Telekomu planove za 2020. još ne mogu komentirati, a u prvih 9 mjeseci 1,09 milijardi kuna kapitalnih ulaganja usmjereno je  većinom u modernizaciju infrastrukture za fiksnu i mobilnu mrežu.

Na razini cijele godine računaju da će ulaganja biti približno ista kao lani, a s prosincem 2019. mobilna mreža je, kažu, potpuno spremna za uvođenje 5G tehnologije. Zahvaljujući upravo snažnim ulaganjima optička pristupna mreža (FTTx) danas je dostupna za 428 tisuća kućanstava, a uz 40.000 novih koja su do kraja rujna ove godine pokrivena FTTH tehnologijom pokrivenost njome povećala se na 270.000 kućanstava. 

"Broj tri" na telekom tržištu, Tele2, na putu je da u 2019. investicijski daleko premaši prošlu godinu. Jer, 116 mil. kuna kapitalnih ulaganja do kraja rujna predstavlja povećanje od 128%. Ulaganja su usmjerili u nadogradnju infrastrukture i mreže na 4G+ standard te širenje prodajne mreže. Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 ističe i   da su prvi put premašili brojku od milijun aktivnih korisnika, a broj zaposlenih povećali su 38%. Valamar Riviera godinama je u investicijskom zamahu, a nakon 793 mil. kuna zacrtanih za ovogodišnju sezonu NO najveće hotelske kompanije odobrio je plan za 2020. težak 826 mil. kuna ulaganja u Valamarove destinacije.

Pliva je pak svoj najveći investicijski ciklus vrjedniji od milijardu kuna prošla u razdoblju od 2011. do 2015. (ulaganja u Savskom Marofu i Zagrebu), ali približno toliko uložilaje je i 2016.-2019. Lani  i ove godine intenzivno se radilo na prilagodbi proizvodnih postupaka i postrojenja zahtjevima EU direktive za serijalizacijom i zaštitom pojedinačnih pakiranja. U taj projekt Teva je na svojim proizvodnim lokacijama uložila gotovo 800 mil. kuna, a samo su u Zagrebu uvedena nova rješenja i oprema vrijedni 63 milijuna. Podsjećaju i da su u istraživanje i razvoj proteklih nekoliko godina uložili više od milijardu kuna, tj. 10% prihoda od prodaje, što je 10 puta više od sličnih ulaganja u Hrvatskoj.