Na pitanje hoće li nas opet prevariti ovo zatišje epidemije, jer neke europske prijestolnice poput Lisabona i Moskve opet bilježe ljetni rast novozaraženih, a našem Nacionalnom stožeru i epidemiolozima nije uspjelo da do 1. srpnja cijepe pola populacije?

‘Još uvijek je kampanja intenzivna, još uvijek postoji nada da budemo blizu tom cilju. Vidite da je počela i kampanja slobodnog cijepljenja u velikim gradovima. Je li to dobro? Naravno da nije, očekivali smo da će procijepljenost biti veća i to je prilično razočarenje. Ne samo za Vladu koja ga je organizirala nego i za javno zdravstvo kao takvo’, rekao je Stipan Jonjić u Studiju 4 HTV-a.

Podrška Vatrenima

Poznati lanac trgovina skratio radno vrijeme zbog današnje utakmice

Pripreme za jesen

Pavić Šimetin: Ako bude potrebe, cijepit ćemo cijele razrede u školama

I cijepljeni se mogu zaraziti

Vrlo je, kaže, čudno što je pao interes za cijepljenje.

– Zdravstveni djelatnici i mi znanstvenici stalno govorimo da je cjepivo nešto prirodno. Kad dobijemo nekakvu infekciju, naš imunosustav prirodno reagira na to. Cjepivo nije ništa drugo nego imitacija prirodne infekcije, ali na način koji je ciljan, mikroorganizmi imaju trikove da izbjegnu kvalitetu imunog odgovora, cjepivo je zapravo napravljeno tako da potiče fokusirano imuni odgovor, pojašnjava jedan od, moglo bi se reći, mitova – da se nakon cijepljenja osoba neće zaraziti.

Zbog nedovoljne procijepljenosti u opasnosti je i dulja turistička sezona.

– Prošle godine, čim se u nekoj turističkoj zemlji pojavilo malo više slučajeva, druge zemlje su iz raznih gospodarskih interesa nagovarale svoje građane da ne idu tamo. Sada recimo imamo preporuku da se ne ide na područje Zadra. To je realna opasnost, baš kao i nove varijante virusa, rekao je dodavši da – što se brže virus širi, brže će generirati novu varijantu.

Objasnio je još jednom zašto se i cijepljeni mogu zaraziti.

– Cjepiva ne štite dovoljno sluznicu našeg dišnog sustava, naprosto jer se protutijela ne mogu u toj količini tamo naći i ljudi koji su se cijepili mogu se ponovno inficirati, čak lagano i oboljeti. Ali za sada izgleda da nas cjepivo štiti od bolesti. Ali to je puno, pobogu, to je užasno puno!, rekao je, dodavši kako se time treba voditi.

U Britaniji velika procijepljenost, a opet veliki broj novozaraženih – zašto?

Dvojbe kod nekih stvara i broj novozaraženih u Velikoj Britaniji, koja na kontinentu ima dobru procijepljenost. Brojke iz Lisabona i Moskve također nisu ohrabrujuće. U Izraelu, koji također ima dobru procijepljenost, spominje se novi lockdown na jesen.

– Britanija je zemlja u kojoj ima jako puno cirkulacije ljudi (iz drugih zemalja, op.a.). Bilo je za očekivati da će tamo među prvima doći delta varijanta. Ona će sada biti i kod nas, bit će posvuda jer je jednostavno brža i jača. Međutim što se tiče mjera koje te zemlje poduzimaju, nitko nije rekao da cjepiva ne štite. Cjepiva štite u većini slučajeva od bolesti. Blagu bolest je moguće dobiti, nigdje dosad nisam pročitao da je bila teška bolest kod cijepljenih, zdravih ljudi. Međutim još uvijek veliki broj ljudi nije procijepljen, čak ni u tim zemljama, rekao je dodavši kako je kod ove bolesti teško govoriti o imunitetu krda, no zaključuje kako se definitivno treba cijepiti jer se tako štitimo od bolesti i širenja virusa.

– Kombinacijom cijepljenja i mjera koje moramo i dalje imati, nastavio je.

Zašto virus nije nestao s toplim vremenom?

Rekao je i kako postoji dosta nejasnoća kada je u pitanju epidemiologija ovog virusa.

– Nikada nije bilo govora o tome da je to klasični sezonski virus, rekao je Jonjić, odgovorivši na pitanje zašto je virus prisutan unatoč toplom vremenu.

– Ako postoje mikrookoliši u kojima se virus može prenositi s jedne osobe na drugu, on će se prenijeti bez obzira na vanjsku temperaturu, kaže Jonjić demantiravši još jednom priče da će virus “nestati” tijekom ljeta.

– On će se reducirati naprosto zato što ultravioletne zrake uništavaju virus, ali on će se i dalje širiti, kao što vidite, rekao je.

“Ako ostanemo na 50% neprocijepljenih, možemo ponovno očekivati lockdown”

U Hrvatskoj se sada, ocjenjuje, dosta dobra situacija. Dotaknuo se i jeseni:

– Ako ostane 50% ljudi neprocijepljeno mi vrlo lako na jesen, pogotovo s ovim bržim varijantama, možemo ponovno doći u situaciju lockdowna, a to nitko ne želi. Poruka je da svatko od nas mora biti na neki način svoj epidemiolog i shvatiti: ‘Ja sam bolestan i moram se testirati. Ako sam pozitivan, moram izbjegavati okupljanja”.

Treba li podatak o cijepljenju biti javan?

Komentirao je i zarazu u redovima naše nogometne reprezentacije. Trenutno smo ostali bez Ivana Perišića zbog zaraze koronavirusom. Na pitanje treba li se po njemu držati GDPR-a kada je riječ o cijepljenju i javnim osobama, odnosno treba li biti javno poznato tko se cijepio, a tko nije ili ne želi?

– Ja nisam pravnik i ne znam. Meni je to sve pomalo suludo. Nije problem što je Ivan Perišić, bez obzira je li se cijepio ili ne, dobio Covid. I ako se cijepio mogao je biti pozitivan, zarazio bi se možda na utakmici s drugim igračima koji u to doba nisu znali, kao što je primjerice bilo u slučaju sa Škotskom. Sve je to moguće, sve je to ljudski. Ali je li netko cijepljen ili ne, stvarno ne mogu odgovoriti na to pitanje. Što se mene tiče kao osobe, meni to nije nešto što spada u kategoriju da treba štititi podatak je li netko cijepljen ili ne. Meni je to tako prirodno da je netko cijepljen, kaže.

Nogometne zvijezde u Hrvatskoj, slaže se, imaju veći utjecaj na građane nego političari, pa bi Vatrene svakako, smatra, trebalo iskoristiti u kampanji cijepljenja.

Bitka na društvenim mrežama

Snažan utjecaj imaju, kaže, i društvene mreže.

– Snažan utjecaj imaju ljudi koji nemaju blage veze s imunologijom niti s virusologijom niti s cjepivima. Oni polaze od dogmi da to ne treba, da je to krivo, i to se vrlo efikasno širi. Mi očito nismo pobijedili u toj kampanji i trebamo učiniti sve da se i dalje cijepimo, rekao je.

Utjecaj društvenih mreža je vjerojatno manji u ruralnim područjima Hrvatske, tome Jonjić naime pripisuje statistiku koja kaže da je u kontinentalnom dijelu Hrvatske veća spremnost na cijepljenje nego primjerice u Dalmaciji.

Kaže i da mu je žao što je došlo do toga da se umjesto cijepljenja zagovaraju neki drugi lijekovi i metode.

– Ponavljam, nitko sretniji od nas znanstvenika ako se uskoro dogodi lijek, neki specifičan način inhibicije, kočenja virusne replikacije, na tome se puno radi. Ima puno sredstava koja podižu naš imunosustav, ali to nije dovoljno za zaštitu od infekcije. I to ljudi moraju shvatiti. Sve te druge, alternativne metode, mogu poslužiti kao imunostimulansi i svi mi to koristimo, uključujući i moju malenkost, ali to nije dovoljno za zaštitu od ovakve infekcije!, rekao je, ponovivši još jednom da je za njega cjepivo normalna stvar i da bi ga za neke struke uveo kao obvezno.

– Jer ne možete doći u bolnicu i prenijeti bolesnom čovjeku infekciju i ugroziti mu zdravlje, pojašnjava.

Rekao je i što misli o nagrađivanju, odnosno mogućem penaliziranju onih koji se ne žele cijepiti.

– Ja sam nešto rekao što nekima nije bilo simpatično, ali ja nisam pravnik niti javni zdravstveni djelatnik nego znanstvenik. Meni je neshvatljivo da u jednoj civiliziranoj državi u kojoj su ljudi prilično školovani, imamo takav zazor od cijepljenja, a istovremeno prihvaćanje nekih argumenata koji zapravo nisu argumenti. Cijepljenje je za sada jedini način kako se mi možemo masovno zaštititi od bolesti, a u velikoj mjeri i od širenja virusa, zaključio je.