Prvi put je kronični gubitaš i jedan od beznadnih slučajeva iz državnog portfelja, Imota iz Donjeg Prološca, u financijskom izviješću za 2014. zabilježio pozitivan rezultat.

Godinu je taj proizvođač vina i žestica završio s dobiti od 59,64 milijuna kuna. No, to nažalost nije i nagovještaj pozitivnih promjena u poduzeću koje je duže od desetljeća bilo u konstantnoj blokadi računa. Iskazana dobit samo je rezultat okončanog postupka predstečajne nagodbe vjerovnika, među kojima dominira država, kojoj tvrtka nije plaćala poreze, doprinose, trošarine za alkohol i ostala davanja. Država je i vlasnik Imote, za kojeg u sedam dosadašnjih pokušaja nije uspjela naći kupca, a niti u predstečajnom postupku nije se javio nijedan potencijalni strateški partner koji bi tvrtki donio kapital nužan za ulaganja i realizaciju plana restrukturiranja. 

Najam umjesto kupnje
Tvrtka je u trenutku pokretanja predstečajnog postupka u 2013. imala preko 115 milijuna kuna obveza, a u postupku okončanom u prosincu prošle godine dogovoreno je rješenje za tražbine u iznosu od 98 milijuna kuna. Vjerovnici su se odrekli 70% svojih potraživanja, a preostali iznos pristali da im se namiri kroz četiri godine uz kamatu od 4,5 posto. Ipak, da bez strateškog partnera u Imoti zapinje i unatoč dobroj volji vjerovnika pokazuje i podatak da je već u siječnju račun Imote ponovno blokiran. Iz Centra za restrukturiranje i prodaju ističu da se zbog blokade računa sada plaće za 65 zaposlenika isplaćuju temeljem zahtjeva za izravnu naplatu putem Fine, što omogućuje od početka ove godine izmijenjeni ovršni zakon.

No, kakva je perspektiva Imote i hoće li uslijediti još jedan natječaj za potragu za novim vlasnikom ili je stečaj neizbiježan, ne odgovaraju. Tek okvirno poručuju kako CERP postupa u skladu s važećim strategijama i propisima upravljanja imovinom u vlasništvu države. Ima li, pak, interesa za Imotu jedini dosad ozbiljniji kandidat koji se posljednjih desetak godina vrtio oko te tvrtke, ruski poslovni čovjek Dmitrij Železnjak, nema informacija. Železnjak je posljednjih desetak godina doselio u Hrvatsku i nastupao je u prvo vrijeme dosta intenzivno u medijima s objavama velikih investitcija i preuzimanja tvrtki koje država želi privatizirati, poput Dalmacijavina i Imote, no s ozbiljnim ponudama nije se javljao. U međuvremenu je, pak, pokrenuo vlastitu proizvodnju votke u Hrvatskoj, i to ni više ni manje nego upravo u prostorima Imote, s kojom je dogovorio najam.

Osim najma, Železnjak je s Imotom sklopio i ugovor o preuzimanju kreditnih obveza koje je tvrtka imala prema Splitskoj banci, te je tako postao i jedan od većih vjerovnika. Kako Imota zbog blokade računa i teškoća u poslovanju nije mogao servisirati ni te obveze, sa Železnjakom su sklapani ugovori o reprogramu, kojima je predviđana i opcija da se polovica od 18,1 milijuna kuna potraživanja unese kao osnivački udjel u zajedničko društvo ili kroz povećanje temeljnog kapitala Imote, a kao osiguranje Imota je Železnjaku dala mogućnost prijenosa vlasništva nad nekretninama u Splitu i Imotskom. 

Nije votka rakija
U predstečajnoj nagodbi Imote, pak, Železnjak nije želio sudjelovati. Njegove dvije tvrtke koje nose navedena potraživanja, Adriatic Destillers i Adriatic Investments, ostale su među razlučnim vjerovnicima koji se ne odriču prava na odvojeno namirenje. Pokušali smo kontaktirati Železnjaka, no telefoni u sjedištima ovih tvrtki proteklih dana nisu bili dostupni. Prema podacima Poslovne hrvatske, obje tvrtke imaju i blokirane račune.

Tvrtka Adriatic Destillers, kako saznajemo, duguje i Imoti za korištenje prostora u Donjem Prološcu, a premda se činilo da je Železnjaku konačno krenulo s votkom Akvinta, jer je prema podacima za 2013. naglo skočio prihod od prodaje, lani je opet pala na ranije razine (s gotovo 40 milijuna kuna na 12 milijuna). Tvrtka je pozitivno poslovala, no nosi teret ogromnih prenesenih gubitaka iz ranijih godina, što uostalom imaju i sve ostale tvrtke koje Železnjak ima u Hrvatskoj. A to ne nagovještava da je on rješenje za Imotu.