Krajem prošle godine Hrvatska gospodarska komora (HGK) iznenadila je objavom oglasa kojim traži potencijalne partnere za projekte investicija u hotelski i konferencijski biznis, no kakvi su izgledi za njihovu realizaciju još nije poznato.

Nakon zaprimanja neobvezujućih ponuda izostale su pojedinosti, tek se u neslužbenim razgovorima najavilo kako će se sjesti sa zainteresiranim kandidatima i utvrditi njihove kapacitete i prijedloge, a odluka o daljnjim potezima donijeti do Uskrsa.

Od tada više nema informacija ima li temelja za suradnju i kakva je perspektiva ovih planova, kojima HGK zapravo planira dugoročno pokriti gubitak prihoda od ukidanja obveznih članarina za najveći dio tvrtki.

Luka Burilović, predsjednik HGK/B. Ščitar/PIXSELL

Jedan kandidat otpao
Radi se o dva projekta. Jedan bi obuhvaćao dvije nekretnine, atraktivnu zgradu na splitskoj Rivi koju bi se prenamijenilo u hotel, te obnovu zgrade nekadašnjeg motela Panorama u Rijeci. Drugi, greenfield projekt je gradnja poslovno-konferencijskog centra u Zagrebu, sadržaja koji glavnom gradu nedostaje.

Neslužbeno se po zatvaranju natječaja čulo da su se HGK-u javila dva ponuđača, jedan zainteresiran samo za zagrebački projekt, a drugi “zagrijan” za sva tri. No, sudeći po odgovoru koji smo na ovu temu dobili iz HGK, jedan od kandidata očito nije zadovoljio propozicije, te se s njim više ne razgovara.

“Po pitanju poziva za javni iskaz interesa, sve ide po planu. U tijeku su pregovori s jednim od partnera koji su se javili na iskaz interesa. S obzirom na rezultate trenutnih razgovora, odredit ćemo hoćemo li i za koje projekte odabrati opciju vanjskog partnera ili će HGK ići samostalno u realizaciju projekta”, poručili su iz HGK.

Iz ranijih dostupnih informacija, uređenje objekata u Splitu i Rijeci i gradnja kongresnog centra ozbiljni su i financijski zahtjevni poduhvati. Po brojkama kojima se prije godinu dana baratalo, s tim da valja voditi računa da su u međuvremenu cijene u građevinskom sektoru osjetno rasle i da sada takve investicije iziskuju još veći iznos, samo uređivanje motela u Rijeci stajalo bi najmanje 15 milijuna eura.

Taj prostor, u kojem je nekad djelovao Centar za u unapređenje kadrova u turizmu, izvan je funkcije i zapušten, no na atraktivnoj lokaciji i sa ishođenim dozvolama, a plan je da opet bude turističko-edukacijski centar.

Prenamjena i uređenje u hotel gotovo stoljeće stare kamene palače u Splitu, koja je u dobrom stanju i trenutno je tamo smještena županijska komora, iziskivala bi nešto manje ulaganje, prema ranijim procjenama oko 5 milijuna eura. Najzahtjevniji i najkompliciraniji pothvat gradnja je poslovno-kongresnog centra u glavnom gradu.

Potrebno zemljište
Za taj projekt potrebno je prije svega osigurati građevinsko zemljište unutar zone javnog gradskog prijevoza, a prema propozicijama iz natječaja, površina koju bi trebao obuhvatiti je od 7 do 12 tisuća četvornih metara, na kojemu bi bilo izgrađeno ukupno 25 tisuća četvornih metara poslovnih i konferencijskih prostora.

HGK-ova je ideja da taj kompleks bude i unikatno arhitektonsko rješenje, kojim će HGK dati svoj pečat slici Zagreba. Ambiciozan plan podrazumijeva i ozbiljne partnere, a o komu se radi, u HGK se još drži u strogoj tajnosti. Poznato je samo da je uvjet za razgovore da tvrtka upravlja s najmanje tisuću turističkih ležaja, imovinom od minimalno 150 milijuna kuna te s pet hotela.

Po svemu sudeći, jedan od dva kandidata koji je eliminiran iz procesa nije udovoljio te kriterije. U Komori nisu isključili ni mogućnost da, ako ne pronađu investitore u realizaciju projekata krenu i samostalno. Jasnija slika, kako kažu sugovornici, trebala bi biti utvrđena do kraja godine.