Imate dovoljno godina i radnog staža za stupanje u mirovinu, ali i dalje želite raditi? Znate li da poduzeće može angažirati umirovljenika za obavljanje jednokratnog fizičkog ili intelektualnog rada bez plaćanja doprinosa? Iz članka saznajte koje uvjete je potrebno zadovoljiti kako biste istovremeno mogli primati mirovinu i naknadu za rad.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Čl.90.,st.3) mirovina  se obustavlja svim umirovljenicima koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja. Sukladno navedenome, čim umirovljenik stupi u radni odnos mirovina se obustavlja sve do prestanka radnog odnosa. Ipak, postoji mogućnost da umirovljenici primaju naknadu za rad i mirovinu istovremeno. Takva mogućnost ostvaruje se sklapanjem ugovora o djelu.

Sklapanje ugovora o djelu sa umirovljenikom predstavlja iznimku od obveze doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Tako se prema Čl. 209., st.1, t.15 Zakona o doprinosima na primitke umirovljenika koji se smatraju drugim dohotkom ne obračunavaju obvezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poduzeće koje je sa umirovljenikom sklopilo ugovor o djelu ima obvezu obračunavanja i uplate poreza po stopi od 25% te pripadajućeg prireza. Jednako tako, umirovljeniku koji ostvaruje naknadu temeljem Ugovora o djelu ne obustavlja se mirovina te on može nesmetano obavljati određene poslove ugovorene Ugovorom o djelu bez gubitka svojih umirovljeničkih prava. Poslovi (intelektualni ili fizički) koji se ugovaraju Ugovorom o djelu moraju biti jednokratno izvršeni. Ugovorom se najčešće ugovara količina i kakvoća te rok izvršenja ugovorenog posla. Takve poslove izvođač obavlja samostalno i na vlastiti rizik, sa vlastitim sredstvima te u vlastitim prostorijama.

OPREZ! Ugovor o djelu ne može se sklopiti za poslove kao što su povremeno čišćenje poslovnih prostora, održavanje određenih prezentacija ili sajmova, rad u ugostiteljstvu u sezoni ili tijekom vikenda i sl. Smatra se da se takvi poslovi obavljaju prema uputama naručitelja i koristeći resurse naručitelja..

Naknada za rad temeljem Ugovora o djelu (kao i sve ostale isplate primitaka koji se smatraju drugim dohotkom) mora se isplatiti isključivo na žiro-račun umirovljenika. Osim isplate u novčanicama i kovanicama, gotovinom se smatraju i isplate čekovima, isplate na štednu knjižicu i sl.

U nastavku donosimo kratak izračun obveza na primitak prema Ugovoru o djelu ( Zagreb):

Bruto primitak                                                   1.843,97 kn

Doprinosi za MIO                                                          0

Porez i prirez (25% + 18 %)                               543,97 kn

Neto isplata                                                        1.300,00 kn

Doprinos za ZO                                                               0

Ukupan trošak za poslodavca                     1.843,97 kn

Isplatitelj drugog dohotka za umirovljenika ima obvezu podnošenja sljedećih izvješća :

– Obrazac IDD (čl.76. Pravilnika) – sadrži podatke o obračunu i uplati  poreza i prireza.  Obrazac sastavljamo i dostavljamo Poreznoj upravi za izvještajni mjesec do 15.u mjesecu za prethodni mjesec.

– Obrazac ID-1 (čl.78.Pravilnika), koji sastavljamo istekom poreznog razdoblja te podnosimo Poreznoj upravi prema mjestu isplatitelja dohotka do 31.siječnja tekuće godine.

– Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku te uplaćenom porezu i prirezu po odbitku (čl.79.Pravilnika), a dostavlja je isplatitelj dohotka primatelju dohotka i to na kraju godine.

Obveza podnošenja porezne prijave

Zakonom nije propisana obveza podnošenja porezne prijave za drugi dohodak po toj osnovi. Ako ste obvezni poreznu prijavu podnijeti po nekoj drugoj osnovi tada u poreznu prijavu unosite dohodak po kojem ste obvezni podnijeti prijavu i redovnu plaću, ali ne i drugi dohodak. Ukoliko pak poreznu prijavu podnosite dobrovoljno (bez zakonske obveze) tada morate unijeti sve dohotke (uključujući i drugi dohodak) koje ste primili u obračunskom razdoblju.

Osim mogućnosti sklapanja Ugovora o djelu, umirovljenici imaju mogućnost obavljanja domaće radinosti (izrada pojedinih proizvoda koje obavlja fizička osoba kod kuće samostalnim radom) ili sporednog zanimanja (obavljanje određenih usluga održavanja i popravaka) u smislu Zakona o obrtu ( Čl.1b., st.3.).  Na taj način umirovljenik ne stječe svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali to ne podrazumijeva ukidanje obveze plaćanja doprinosa od prihoda odnosno zarade. Također, prema Zakonu o poticanju zapošljavanja umirovljenici mogu raditi kao sezonski radnici na poljoprivredi (privremeni poslovi, najduže 90 dana tijekom jedne kalendarske godine) bez ukidanja prava na isplatu mirovine.

• Novi mirovinski zakon u proceduri najesen, nema smanjenja mirovina
• Od 1. siječnja nova formula za izračun mirovina, evo što trebate znati

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.