Zelena tranzicija odavno je dio političkog i ekonomskog trenda, ali i klimatske potrebe. Energetika je u tome ključan čimbenik, pa je prelazak na energente s niskim otiskom stakleničkih plinova na atmosferu conditio sine qua non toga procesa.

Uz najčešće spominjane elektrane pogonjene čistom energijom sunca i vjetra, u novije se vrijeme razgovara i o geotermalnoj energiji, kako u komercijalnom smislu, tako i o povlasticama njenog korištenja na području lokalnih samouprava, ali i u poljoprivrednom sektoru.

Odgovore na pitanja korištenja geotermalne energije, njene isplativosti, financiranja i njenog istraživanja, posebice u našoj zemlji, potražili smo u Agenciji za ugljikovodike. Ovom prilikom razgovarali smo s čelnikom Agencije Marijanom Krpanom.

Mnogi kažu kako je geotermalni potencijal u Hrvatskoj izrazito dobar. O čemu se zapravo radi i koliko geotermalne energije postoji u Hrvatskoj? Koliki je to potencijal?
Možemo potvrditi kako je geotermalni potencijal Hrvatske uistinu velik, ali u isto vrijeme njegovo iskorištavanje vezano je uz velika investicijska ulaganja i korištenje naprednih tehnologija.

Kada govorimo o geotermalnom potencijalu Hrvatske, onda se referiramo isključivo na hrvatski dio Panonskog bazena. Hrvatska je u geološkom pogledu podijeljena na dvije različite geotermalne cjeline. Jedna pripada području Dinarida, dok druga pripada Panonskom bazenu.

U punom zamahu je projekt izrade četiri istražne geotermalne bušotine na području Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića/Shutterstock

U pogledu geotermalnog potencijala Panonski bazen ima prosječni geotermalni gradijent, odnosno porast temperature po dubini, od 4,9 °C/100m, dok u Dinaridima on iznosi 1,8 °C/100m. A to je posljedica relativno manje dubine Mohorovičićevog diskontinuiteta u području Panonskog bazena. Stoga se potencijal koji postoji u Panonskom bazenu ne odnosi i na ostala područja Hrvatske. Europski prosjek iznosi oko 3°C/100m.

S obzirom na geološki potencijal, u Agenciji vjerujemo da do 2050. godine možemo imati 1,5 GW toplinske i električne energije iz geotermalnih izvora.

Hrvatska je poduprijela razvoj sektora kroz NPOO-ove? O kolikoj se količini novca radi i na što se odnosi?
Sredstva koja su prošle godine Agenciji dodijeljena u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u ukupnom iznosu gotovo 30 milijuna eura znače i aktivnije uključivanje Agencije u istražne aktivnosti.

Cilj projekta je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sektoru toplinarstva. Projekt je kao takav prepoznat te mu je, krajem prošle godine, dodijeljeno dodatnih 25 milijuna eura kroz dodatak NPOO-a. Cijeli projekt je tehnički vrlo zahtjevan i kapitalno intenzivan. A najveći izazov čini vremenski okvir budući da projekt u cijelosti mora biti završen do sredine 2026. godine.

U početnoj fazi projekta Agencija je izradila geološko-geofizičke studije za projekte snimanja geofizičkih podataka na devet potencijalnih istražnih prostora. Na temelju rezultata provedenih studija odabrano je šest preliminarnih istražnih prostora koji su pokazali geotermalni potencijal, a u isto vrijeme imaju postojeće sustave centralnog grijanja koji se mogu spojiti na geotermalnu energiju.

Na tragu europskih smjernica o ubrzanju ishođenja potrebne dokumentacije za obnovljive izvore energije, napravljen je Plan razvoja geotermalnog potencijala Hrvatske, te je nastavno na plan provedena i Strateška procjene utjecaja na okoliš. Na ovaj način omogućuje se, ne samo projektima unutar NPOO čim brža implementacija, već će se svim geotermalnim projektima omogućiti lakše ishođenje potrebnih dozvola za pridobivanje geotermalne energije, a da se pri tome uvažavaju okolišne preporuke.

Krajem 2022. i početkom 2023. godine na šest preliminarnih istražnih prostora snimljeno je 193 kilometara 2D seizmičkih podataka te je snimljeno 275 magnetotelurskih točaka. Dodatnim snimanjima povećali smo gustoću mreže dostupnih podataka na preliminarnih istražnim prostorima što nam pruža veću sigurnost prilikom lociranja budućih istražnih bušotina. Krajnji cilj projekta je izrada četiri istražne geotermalne bušotine na području gradova Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića.

Trenutno je u tijeku postupak javne nabave za izradu istražnih bušotina i planirano je kako će postupak biti završen do kraja mjeseca travnja te nakon toga možemo očekivati početak izrade prve istražne bušotine krajem ove godine.

Sam projekt ujedno će biti i “pilot” projekt kojim će se dokazati kako se geotermalna energija može primijeniti za potrebe toplinarstva te će se moći primjenjivati i na ostale gradove i općine koje imaju geotermalni potencijal, a što je i konačni cilj.

Naime, specifičnost upotrebe geotermalne energije za potrebe toplinarstva je povećanje broja korisnika kako bi se energija optimalno iskoristila. Na taj način će biti i upotrijebljene buduće geotermalne bušotine. Tako će lokacija u Velikoj Gorici omogućiti, uz korištenja u postojećem centralnom toplinskom sustavu, spajanje dodatnih potrošača. U Osijeku ćemo bušiti u neposrednoj blizini lokacije novog KBC-a Osijek. U Zaprešiću se nadamo povezivanju s budućom poslovnom zonom, a u Vinkovcima s postojećim CTS-om grada.

Kakva su europska iskustva, ako se ne varam najdalje su u sektoru došli Nizozemci?
U sektoru geotermalne energije najviše su uspjeha imali Talijani. U Italiji je u proizvodnji Larderello, najstarija geotermalna energana na svijetu koja električnu energiju proizvodi već sto godina što ujedno potvrđuje da su geotermalni projekti dugoročno rješenje budući da vijek proizvodnje traje dok se energija u ležištu kontinuirano obnavlja.

Snaga Larderella iznosi 850 MW što znači da su naše procjene potencijala Hrvatske koje do 2050. iznose 1 500 MW potpuno ostvarive. U Njemačkoj je krajem 2021. radilo 190 instalacija za izravno korištenje geotermalne energije, što uključuje objekte za daljinsko grijanje kao i toplice koje su često u kombinaciji s toplinarstvom. Instalirani geotermalni kapacitet ovih objekata iznosio je 406,9 MWth. Posljednjih godina posebno ubrzava razvoj u sektoru toplinarstva i trenutno je u pripremi više različitih projekata od kojih je jedan od većih grijanje grada Münchena.

Lokalne zajednice pokazuju sve veći interes za geotermalnu energiju pa smo otvorili natječaje i na području Ludbrega, Brdovca, Slavonskog Broda te područja Bjelovara, ističe Krpan/E. Elveđi/PIXSELL

U Austriji imamo primjer suradnje regionalnog distributera Wien Energie s austrijskom energetskom kompanijom OMV. Cilj zajedničkog projekta je iskorištavanje geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva, odnosno grijanja domaćinstava na području grada Beča, a u projekt će biti realiziran u potpunosti do 2027. godine. Bečki stadion Ernst Happel, koji također ide u renovaciju, u budućnosti će koristiti geotermalnu energiju.

Turska je također vrlo visoko na svjetskoj mapi realiziranih geotermalnih projekata. Imaju preko 1,4 GW instaliranih kapaciteta te nije čudo da su zahvaljujući svojoj tehnologiji i znanju prisutni u Hrvatskoj na istražnom prostoru Legrad gdje planiraju izgradnju geotermalne elektrane snage 98 MW.

S obzirom na to da je Europska unija prepoznala geotermalnu energiju kao važan čimbenik u ostvarivanju zadanih ciljeva sukladno “Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija” te ujedno i financira potrebna istraživanja, za očekivati je da će se broj geotermalnih projekata u Europskoj uniji u budućnosti samo povećavati.

Koliko ima trenutnih projekata, a koliko je istražnih prostora? Gdje su geografski smješteni? Radi li se o javnim ili privatnim inicijativama?
U Agenciji za ugljikovodike trenutno pratimo aktivnosti i pružamo podršku investitorima, sve uz suglasnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na sedam eksploatacijskih polja i 28 istražnih prostora u Panonskom bazenu. Radi se i o javnim i privatnim inicijativama. Od projekata koji su trenutno u istražnoj fazi, treba istaknuti Korenovo kod Bjelovara gdje traje izrada bušotine sa zasad dobrim geološkim razvojem formacija. Bjelovar je jasno istaknuo važnost primjene geotermalne energije u budućem razvoju grada, osobito u grijanju grada, poslovne zone i budućeg kupališta.

Također u Lipiku je u tijeku ispitivanje bušotine gdje na 700 metara dubine imamo temperaturu od gotovo 70°C. Zadnji rezultati ispitivanja govore o protoku od oko 20 l/s što je ujedno garancija da će se topla voda moći koristiti za toplovode prema gradu, a planira se izrada još bušotina kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal, vjerojatno za potrebe ergele, kupališta itd.

Na lokaciji Lunjkovec Kutnjak obavljena su ispitivanja koja su dala ohrabrujuće rezultate, a osim energane u planu je i kaskadno korištenje geotermalne energije. Naime, općina Mali Bukovec planira postati vodeći proizvođač cvijeća u plastenicima na području Hrvatske.

Jedan od odličnih primjera upotrebe geotermalne energije u stakleničkoj proizvodnji nalaze se u Bošnjacima i u Svetoj Nedelji. Na oba prostora uzgajaju se rajčice uz pomoć geotermalne energije. Takve primjere mogli bi proširiti na gotovo cijeli prostor Slavonije i povećati stakleničku proizvodnju u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a sve uz obnovljive izvore energije.

Koja je prednost geotermalne energije u odnosu na druge oblike energije, poglavito kada govorimo o obnovljivoj energiji? Koja je moguća primjena geotermalne energije?
Geotermalna energija je jedina pouzdana tzv. “baseload” obnovljiva energija jer se energija iz geotermalnih izvora proizvodi neprestano 24 sata, sedam dana u tjednu, i sve to s kapacitetom iskoristivosti od preko 90 posto. To je velika prednost u odnosu na ostale oblike obnovljivih izvora energije koji jednostavno ne dostižu istu razinu učinkovitosti.

Također, jedna od specifičnosti geotermalne energije je mogućnost njezina kaskadnog korištenja. Od početne temperature pri kojoj geotermalna voda izlazi na površinu pa sve do temperature vode koja se utiskuje u ležište, možemo je koristiti za različite svrhe. Tako u istoj “struji” vode možemo imati proizvodnju električne energije, grijanje prostora, održavati temperaturu u ribnjacima, zagrijavati staklenike ili tlo za uzgoj povrća. Može se smanjiti potrošnja energije u procesu sušenja povrća, voća ili ribe i slično.

Iz tog razloga moguće je oko prostora s geotermalnim potencijalom uključiti različite gospodarske subjekte koji imaju potrebu za energijom. Na taj način povećavamo broj korisnika, što nam je bitno kako iz ekonomskih razloga tako i iz aspekta optimalnog korištenja energije.

Na nekoliko ste mjesta rekli kako je Hrvatska, ali i Agencija, stekla veliku konkurentsku prednost. Zbog čega je tome tako i čemu se to zahvaljuje?
Naša konkurentnost prvenstveno se sastoji u tome da je Agencija za ugljikovodike organizirala izvanrednu bazu podataka, zato što smo izdvojili bušotine koje su ranije testiranjima za vrijeme istraživanja na naftu i plin dokazale prisutnost geotermalne vode te time olakšali buduće radovima svim poslovnim subjektima zainteresiranim da se okušaju u proizvodnji geotermalne energije. Također, Hrvatska ima odgovarajući zakonodavni okvir koji je omogućio analizu širokog obima podataka prikupljanih kroz dugi niz godina te se geotermalni projekti podržavaju sustavno kroz institucije.

Što bi geotermalna energija mogla donijeti lokalnim zajednicama?
Ulažući u geotermalne projekte lokalne zajednice mogu svojim stanovnicima i poduzetnicima donijeti niz dobrobiti vezano za poljoprivredu, toplinarstvo i proizvodnju električne energije.

Lokalne zajednice pokazuju sve veći interes za geotermalnu energiju pa smo recentno otvorili natječaje na području Ludbrega, Brdovca, Slavonskog Broda te šireg područja Bjelovara. Također, Virovitica i Karlovac imaju velike planove s geotermalnom energijom za koje sam siguran da će se u budućnosti i realizirati.

Jednom ste rekli kako bi geotermalni sektor mogao biti jedan od lokomotiva razvoja i prepoznavanja hrvatske stručnosti u inozemstvu, kao što je to bio upstream u naftnom i plinskom sektoru 70-ih godina prošloga stoljeća. Na što ste točno mislili?
Imamo naslijeđena znanja, fakultete i sustav koji stvara stručnjake. Geotermalna energija zahtijeva specifičan multidisciplinarni pristup te kao i svi drugi povezani procesi, može se povezati u jedinstveni vrijednosni lanac znanja i vještina koji bi osim pružanja usluga u domaćem sektoru mogao djelovati i izvan Hrvatske jer će potražnja za geotermalnom energijom u idućem razdoblju zasigurno rasti bez obzira na svrhu njena iskorištavanja.

Kao što sam već i napomenuo, zbog mogućnosti kaskadnog korištenja, geotermalna energija omogućava stvaranje gospodarskih zona gdje će biti dostupan izvor bazne obnovljive energije za cijeli spektar potreba, od grijanja do hlađenja. Dakle, možemo prenositi naša iskustva u istraživanju i eksploataciji geotermalne energije, a ujedno možemo stvoriti širu gospodarsku vrijednost kroz korištenje tog specifičnog potencijala.

Zaključno mogu reći da imamo veliki potencijal obnovljivog izvora energije koji ima vrlo visoki multiplicirajući faktor za gospodarstvo u području od granice sa Slovenijom pa sve do Vukovara i da ćemo tu priliku u budućnosti i realizirati.