Iako su u prošle godine sukladno ocjenama njemačkog auto kluba ADAC hrvatski kampovi iza nizozemskih bili drugi po kvaliteti u Europi, i to najviše zahvaljujući dobrim sanitarijama, ADAC kamping vodič za 2017. još jednom je pokazao slabosti na kojima domaći kamping treba raditi, a to su premale plaže i bazeni, slabi sadržaji za slobodno vrijeme te loše opskrbljene trgovine. Prestižnu titulu ADAC Super Platz (crvena ploča), u 2017. nosi sedam hrvatskih kampova. Većina ih je u Istri, a zanimljivo je da je crvenu ploču već u prvoj godini poslovanja zaradio rovinjski kamp Val Saline.  

Analiza vodiča koju je objavila Kamping udruga Hrvatske (KUH) pokazala je da Istra ima najveći broj kampova koji su dobili prosječnu ocjenu iznad 4,5 (17 kampova), slijedi Kvarner te Zadar. Čistu peticu i crvenu ploču uz Val Saline imaju Valamarova Lanterna, Istraturistov Park Umag te nudistički kamp Valalta. Titulu Superplatz već tradicionalno nosi Zaton u sastavu Turisthotela, Valamarov kamp Krk te Kamp Straško. Radi se o tituli koja se ove godine vratila na tržište, zamijenivši ružičastu naljepnicu Best Camping koju je ADAC 2013. plasirao u suradnji s nizozemskim asocijacijom AMWB. Ružičasta naljepnica preživjela je tek četiri godine, na zadovoljstvo industrije.

Crvenu ploču ADAC dijeli vrlo štedljivo, samo najboljima, a Hrvatska je primjerice 2009. godine imala tek dvije titule Super Platz, odnosno 4 crvene ploče u 2013. "Značaj ADAC kamping vodiča za njemačko govorno područje, gdje se često naziva i biblijom za kampiste, je iznimno velik, budući da su Nijemci naši tradicionalni najbrojniji gosti u kampovima, s 33% noćenja. Ako tu uključimo ostale zemlje njemačkog govornog područja, Austriju i Švicarsku, taj se postotak noćenja diže na čak 44 posto, a najveći broj tih gostiju svoju odluku o odmoru donosi upravo na osnovu ocjena i opisa kampova iz vodiča ADAC-a", pojašnjavaju u KUH-u. ADAC dijeli zvjezdice iz pet kategorija.

Sanitarije nose najviše bodova (39 posto), parcele 26 posto, a ostale zvjezdice dijele se na kvalitetu trgovačke ponude, slobodno vrijeme i animaciju te kupališnu ponudu. Sukladno tome, hrvatski kampovi u sljedeću sezonu ulaze s prosječnom ocjenom 3,6 od najviše 5, što je 2,3 posto više u odnosu na lani, no dok su za sanitarije dobili visoku četvorku, ponuda trgovina ocijenjena je s prosječnih 2,2, sadržaji za slobodno vrijeme dobili su dvojku, što nije uspjelo plažama s ocjenom 1,9, dok bazeni nisu skupili niti jedinicu (0,6).  "Hrvatski kamping kreće se u dobrom smjeru, to pokazuje i ovaj Vodič, no ocjene u pojedinim kategorijama ukazuju nam vrlo konkretno na kojim područjima još trebamo raditi i razvijati se, odnosno u što treba investirati. To će nam ne samo podići ocjene u vodičima i kvalitetu, nego i proširiti djelatnost, odnosno sezonu", ističe Josipa Cvelić Bonifačić iz Valamar Rivijere, podsjećajući da u Hrvatskoj za sad samo jedan kamp ima zatvoreni bazen (Valalta), što treba biti tek početak.

Kad su u pitanju plaže, ADAC daje peticu kad je na plaži uz sadržaje na raspolaganju 25 kvadrata po smještajnoj jedinici, što je u Hrvatskoj očito rijetkost. Od 31 hrvatskog kampa koji su ukupno dobili 4,5 i više zvjezdica, samo četiri kampa tu su razinu ostvarili kvalitetom plaže, mnogi nisu osvojili ni dvojku (Solaris, Poljana, Belvedere, Slatina, Polari…). Kad su u pitanju kažu u KUH, kriteriji su možda malo prestrogi."Možda bi ocjene bazena trebalo malo više bazirati na kvaliteti i održavanju, a manje na broju kvadrata u odnosu na broj korisnika, zbog čega su naši bazeni u kampovima premali. Ipak se radi o kampovima koji su na moru te imaju plažu.

Doduše, zbog aktualne zakonske regulative investitori su često prisiljeni graditi nekoliko bazena manje površine, što nije prikladno", pojašnjava Tihomir Nikolaš iz KUH-a.  Znatno većim problemom u hrvatskim kampovima drži lošu ponudu u trgovinama u kampovima, što se vidi i u ADAC-ovom vodiču. Kampovi u dubrovačkom području tako su u segmentu trgovine dobili tek 0,7 zvjezdica, Split nije mnogo bolji s 1,4 zvjezdice, kao ni Zadar s 1,6. Istra s 3,1 zvjezdicom u segmentu trgovine u kampovima stoji nešto bolje, no oni su pak ostvarili pad u odnosu na lani za 4,2 posto, pokazala je KUH-ova analiza ADAC-ova vodiča. "Za razliku od trgovina u talijanskim kampovima, a to nam je izravna konkurencija, koje posluju kao delikatese s policama punim svježih gotovih jela, trgovine u našim kampovima loše su opskrbljene, nemaju svježe voće i povrće, imaju lošu kvalitetu kruha, a pritom drže visoke cijene. To je odgovornost i na trgovcima ali i na kampovima koji često naplaćuju vrlo visoku najamninu," zaključuje Nikolaš.

Kapacitet 242.271 turista

Prvi s pet zvjezdica kamp Krk na otoku Krku
Hrvatska ima 640 kampova, od čega 187 srednje-velikih kampova te 453 manjih obiteljskih kampova u domaćinstvima, seoskim domaćinstvima i kamp odmorišta. Ukupni smještajni kapacitet naših kampova iznosi 242.271 osoba, dok prosječan hrvatski kamp može primiti 379 osoba (prosječni srednje-veliki kamp može primiti 1191 osoba, a prosječni mali kamp 43 osobe). Najviše kapaciteta u kampovima ima Istra, 49% ukupnih kapaciteta RH, a slijedi Primorsko-goranska županija sa 18%. Dalmacija ukupno ima 28% kapaciteta kampova RH, a od toga najviše Zadar (13%). Najjača kontinentalna županija po broju kampova je Karlovačka, s osam kampova. Oko jedne trećine kapaciteta naših kampova najvišeg je ranga kvalitete i nalazi se u kategoriji od najmanje četiri zvjezdice, dok odnedavno Hrvatska ima i svoj prvi kamp s pet zvjezdica, kamp Krk na otoku Krku.