U Republici Hrvatskoj kvotna obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom uspostavljena je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a detaljno je razrađena Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.  Donošenjem spomenutih propisa ispunjavaju se obveze preuzete Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te Direktiva Vijeća 2000/78/EZ, a istovremeno se ispunjava i ustavna obveza koja propisuje provođenje posebne skrbi zaštite osoba s invaliditetom i njihovo uključivanje u društveni život. 

"Obveznici kvotnog zapošljavanja su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika osim predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih i zaštitnih radionica te novoosnovanih poslodavaca u vremenu uvođenja u rad. Navedeni obveznici dužni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Obveza kvotnog zapošljavanja može se ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom te kombinacijom navedenih načina", ističu u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 

Poticaji i nagrade
Uz spomenute mogućnosti ispunjenja kvotne obveze, na kvotnu obvezu moguće je utjecati izuzećima, odnosno, izuzimanjem radnika iz ukupnog broja radnika na temelju kojeg se obračunava kvotna obveza. 

Tako su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom oslobođene agencije za privremeno zapošljavanje; zatim izuzimaju se radnici zaposleni na sezonskim poslovima; iz ukupnog broja zaposlenih izuzimaju se i asistenti koji pružaju usluge osobne asistencije osobama s invaliditetom; potom, iz ukupnog broja na temelju kojeg se utvrđuje kvota izuzimaju se radnici zaposleni na poslovima Oružanih snaga RH, policijskim poslovima, poslovima zaštite i spašavanja, poslovima zaštite osoba i imovine te poslovima vatrogasaca i pirotehničara, te na kraju, izuzimaju se radnici zaposleni na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada temeljem suglasnosti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U konačnici, obveznici koji ni na jedan način ne ispune kvotnu obvezu, dužni su obračunati i platiti novčanu naknadu u iznosu 30% minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti. Potrebno je istaknuti kako se ne radi o porezu niti parafiskalnom nametu, već se zapravo radi o supsidijarnom načinu ispunjenja zakonske obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, a sva sredstva uplaćena po toj osnovi koriste se za poticaje i nagrade pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom te održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije.

"Za naglasiti je kako Republika Hrvatska u odnosu na susjedne zemlje ima jednu od najniže formiranih stopa obaveze kvotnog zapošljavanja kao i najnižu naknadu te najšire mogućnosti korištenja zamjenske kvote i izuzeća radnika. Za usporedbu možemo navesti kako naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom u Sloveniji iznosi 70% minimalne plaće, uz kvotu prema NKD-u od 2% do 6%, dok su u Mađarskoj poslodavci u obvezi plaćati naknadu u iznosu od 4.176,92 eura godišnje za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti, uz kvotu od 5% za sve poslodavce koji zapošljavaju više od 25 radnika.

U Italiji je, pak, sustav kvotnog zapošljavanja uređen na način da je poslodavac koji zapošljava do 50 radnika dužan zaposliti 1 do 2 osobe s invaliditetom, dok je kvota za poslodavce koji zapošljavaju više od 50 radnika 7%. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom obračunava se po danu i iznosi 30,64 eura. U Srbiji poslodavci koji zapošljavaju 20 do 49 radnika moraju zaposliti jednu osobu s invaliditetom, a ta se kvota povećava za dodatnu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih.

Visina naknade za nezapošljavanje osoba s invaliditetom iznosi 50% prosječne plaće po zaposleniku u Republici Srbiji za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio obvezan zaposliti. U Crnoj Gori sustav kvotnog zapošljavanja određuje da je svaki poslodavac koji zapošljava od 20 do 50 radnika u obvezi zaposliti jednu osobu s invaliditetom, a poslodavci koji ima zapošljavaju više od 50 zaposlenih u obvezi su zaposliti 5% osoba s invaliditetom od ukupnog broja zaposlenih. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom iznosi 20% prosječne mjesečne plaće u Crnoj Gori. 

Zamjensko zapošljavanje
U Bosni i Hercegovini kvota pretpostavlja zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom na svakih 16 radnika. Poslodavac koji ne zaposli odgovarajući broj osoba s invaliditetom u obvezi je platiti mjesečnu naknadu u iznosu od 25% prosječne mjesečne plaće u Federaciji za svaku osobu s invaliditetom koju je bio obvezan zaposliti. Od istaknutih kvotnih sustava samo Slovenija i Srbija koriste i mogućnost zamjenskog zapošljavanja, dok izuzeća radnika zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada nisu poznata susjednim kvotnim sustavima", poručuju iz Zavoda.

Iz svega izloženog, razvidno je kako kvotni sustav u Hrvatskoj manje opterećuje poslodavce od poslodavaca u susjednim zemljama, a koje sve imaju propisanu kvotnu obvezu. Zaključno, kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom zamišljen je na način da svi sudionici na tržištu rada sudjeluju u ostvarenju cilja koji omogućava osobama s invaliditetom jednako sudjelovanje u svim aspektima života kao i njihovi sugrađani bez invaliditeta.