Kada razmišljamo o prirodnim rješenjima za borbu protiv klimatskih promjena, prva asocijacija su vjerojatno šume, zahvaljujući njihovoj iznimnoj ulozi u hvatanju i skladištenju ugljika.

Alge možda nisu prvo na što se pomisli, no definitivno zaslužuju biti. One igraju ključnu ulogu u održivosti i borbi protiv klimatskih promjena, nadmašujući čak i šume u svojoj sposobnosti sekvestracije, odnosno uklanjanja ugljika. Svaki hektar algi može pohraniti do 20 puta više ugljika nego ista površina šume, čineći alge moćnim saveznikom u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Tvrtke iz različitih sektora, uključujući potrošačke robe, kemijsku industriju, ambalažnu i agrobiznis, mogu iskoristiti ovaj potencijal za dekarbonizaciju svojih lanaca opskrbe, uz dodatne koristi poput poboljšanja stanja morskih ekosustava i stvaranja novih radnih mjesta. Međutim, kako potražnja za algama raste, nužno je da vlade razviju odgovarajuće regulative i politike koje će podržati razvoj ove industrije.

Na prekretnici

Alge hvataju atmosferski CO2 kroz fotosintezu, a kada otpadnu i padnu na morsko dno, ugljik se skladišti na dnu oceana. Trenutno alge sekvestriraju 1,1 tonu ugljika na 2,5 hektara godišnje, a potencijal je do 2050. povećati tu količinu na 1,84 do 2,28 gigatona, što bi neutraliziralo 61 do 76 posto globalnih godišnjih emisija automobila. Osim toga, alge mogu pomoći u smanjenju kiselosti oceana i ograničiti utjecaj poljoprivrednih gnojiva, poput dušika i fosfora, potičući tako zdravije morske ekosustave.

Usprkos svom potencijalu, tržište uzgoja algi ostaje relativno nerazvijeno izvan Azije. S obzirom na očekivani rast potražnje, postoji velika potreba za globalnim povećanjem ponude algi. Tvrtke imaju priliku integrirati alge u svoje operacije kroz različite aplikacije, uključujući hranu i hranu za životinje, ambalažu, poljoprivredu, gradnju i kozmetiku.

Također, postoji mogućnost korištenja algi kao sastojaka u hrani i dodataka hrani za životinje, koje mogu značajno smanjiti emisije metana koje dolaze od govedarstva. U svjetlu globalnih napora za postizanje održivosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, Hrvatska stoji na prekretnici koja može definirati njezinu ulogu u maritimnom sektoru za generacije koje dolaze.

S obzirom na to da Hrvatska već ima utemeljenje u maritimnom razvoju, pridonoseći oko dva posto europske proizvodnje, odnosno uzgoja ribe, integracija uzgoja algi u njezinu maritimnu strategiju otvara vrata transformaciji koja bi mogla imati dalekosežne ekološke, ekonomske, i socijalne prednosti.

“Da bi Hrvatska zauzela vodeću poziciju u uzgoju algi, korisno je pogledati kako su druge zemlje pristupile ovom izazovu. Primjerice, uspješan uzgoj algi zahtijeva temeljite pripreme u pogledu selekcije vrsta algi, odabira metoda uzgoja (npr. fotobioreaktori, otvoreni bazeni), optimizacije uvjeta uzgoja, te razvijanja strategija za prikupljanje i preradu. Uključivanje iskusnih stručnjaka i primjena naprednih tehnologija su također ključni za uspješno skaliranje proizvodnje”, napominje Lucija Vidiš Roić, Principal u Boston Consulting Group.

Kao što je pokazano u nekim zemljama, partnerstva između istraživačkih institucija i industrije mogu ubrzati inovacije i komercijalizaciju proizvoda temeljenih na algama. To uključuje razvoj novih primjena algi, poput bioremedijacije, proizvodnje biogoriva i biopolimera. Uz to, pristup kvalitetnim podacima i statistici proizvodnje može pomoći u boljem razumijevanju i upravljanju ovom industrijom​.

“Hrvatska bi mogla iskoristiti svoju obalnu lokaciju i postojeću infrastrukturu u maritimnom sektoru za razvoj algi. No, važno je uspostaviti jasne regulatorne okvire koji će omogućiti održivi razvoj ove industrije, a istovremeno štititi ekološke standarde i promovirati inovacije. “Ulaganja bi se trebala usmjeriti ne samo na tehnički aspekt proizvodnje, već i na stvaranje tržišta za proizvode dobivene iz algi, što može uključivati edukaciju potrošača i promociju zdravstvenih i ekoloških prednosti proizvoda iz algi. Razvoj takvog tržišta je ključan za osiguranje ekonomske održivosti uzgoja algi​“, smatra Lucija Vidiš Roić.

Pristup EU fondovima

Alge su već dugo važan dio prehrane u mnogim kulturama, posebno u Aziji, a njihova nutritivna vrijednost čini ih idealnima za širu globalnu upotrebu. Osim što su bogate proteinima, vitaminima i esencijalnim aminokiselinama koje ljudsko tijelo ne može samo proizvesti, alge mogu pomoći u smanjenju prehrambene nesigurnosti kao održiv izvor hranjivih tvari.

“Osim u prehrambene svrhe, alge imaju važnu ulogu u proizvodnji biodizela, što predstavlja ekološki prihvatljiviju alternativu fosilnim gorivima. Time se može smanjiti naša ovisnost o nafti i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena”, ističe Lucija Vidiš Roić i dodaje da se u kozmetičkoj industriji, ekstrakti algi koriste zbog hidratantnih, antioksidativnih i umirujućih svojstava, otvarajući nove izvore prihoda za lokalne zajednice koje se bave njihovim uzgojem i smanjujući ekološki otisak kozmetičke industrije. Osim toga, alge mogu apsorbirati teške metale i druge zagađivače iz vode, čime djeluju kao prirodni pročišćivači i doprinose zdravlju ekosustava.

Razvoj industrije algi, kaže, ima kapacitet transformirati lokalna gospodarstva, naročito u obalnim područjima, pružajući nove poslovne mogućnosti i potičući ekonomski razvoj. Kroz svoje raznovrsne primjene, alge bi mogle doprinijeti rješavanju ekoloških izazova, poticanju šire ekonomije, čineći ih simbolom inovacije i održivosti.

Uzgoj algi nije novost, a mnoge zemlje već imaju bogato iskustvo u ovoj industriji s različitim stupnjevima uspjeha i pristupima. U Aziji, Kina, Japan i Južna Koreja su predvodnici, koristeći tradicionalne metode uzgoja na otvorenom moru te moderne tehnologije poput fotobioreaktora za kontrolirani uzgoj, uglavnom u svrhe prehrane i farmaceutike.

U Sjedinjenim Američkim Državama, fokus je na upotrebi algi za biogoriva, uz značajna ulaganja u biotehnološke inovacije. U Europi, uzgoj algi uglavnom se koncentrira na sjevernim obalama, gdje se koristi za proizvodnju prehrambenih dodataka, kozmetike i biogoriva, s Norveškom i Irskom na čelu inicijativa u održivom uzgoju i bioremedijaciji.

“Hrvatska, s obzirom na maritimnu tradiciju i bogatu obalu, ima izvanredan potencijal za razvoj uzgoja algi, ali ne samo na moru već i u unutrašnjosti. Obalna područja, dakako, prirodno nude najveći potencijal za uzgoj morskih algi, a tehnike otvorenog mora i uzgoj u kontroliranim uvjetima u fotobioreaktorima mogu potaknuti lokalno gospodarstvo i turizam.

Unatoč primarnom fokusu na obalna područja, postoji mogućnost uzgoja slatkovodnih algi u unutrašnjosti, što je pokazano primjerom farme algi u Zaprešiću. Ovo otvara vrata za raznolike aplikacije algi, uključujući prehrambene proizvode i biogoriva”, konstatira Lucija Vidiš Roić i dodaje kako kao članica EU Hrvatska može pristupiti fondovima i programima koji potiču istraživanje i razvoj u području biotehnologija, uključujući tako i uzgoj algi.

Ističe da postojanje jasne zakonske regulative koja bi omogućila i poticala uzgoj algi, s jasno definiranim smjernicama za ekološki održiv razvoj, ključno je za dugoročni uspjeh ove industrije. To uključuje zakone koji reguliraju upotrebu morskih i slatkovodnih resursa, kao i poticaje za razvoj održivih tehnologija.

Važnost edukacije

Tema uzgoja algi u Hrvatskoj još uvijek nije široko rasprostranjena, ali raste interes za ovu vrstu održive marikulture zbog njenih ekoloških i ekonomskih prednosti. Postoji nekoliko koraka koji bi mogli pomoći u širenju svijesti o ovoj temi i edukaciji budućih uzgajivača.

“Prvi korak bi bio razvoj edukativnih inicijativa i programa. Akademske institucije, državne institucije i nevladine organizacije mogu primjerice organizirati radionice i seminare kako bi podigli svijest o prednostima uzgoja algi, pružajući praktične informacije i savjete stručnjaka iz industrije. Također, integracija tema vezanih uz uzgoj algi u postojeće programe na sveučilištima i tehničkim školama mogla bi obogatiti kurikulum i pripremiti studente za rad u ovoj novoj industriji.

Zatim bi uvelike bilo korisno provođenje kampanja podizanja svijesti kako bi ova tema doprla do šire javnosti. Priče o mogućnostima i uspješnim primjerima mogle bi povećati interes i razumijevanje teme”, kaže Lucija Vidiš Roić i naglašava kako su ključni poticaji i podrška. “Vladine subvencije i drugi financijski stimulansi mogli bi potaknuti poduzetnike da se upuste u uzgoj algi.

Osim toga, olakšavanje pristupa EU fondovima moglo bi pružiti dodatnu podršku za pokretanje i razvoj projekata. Također, izgradnja mreže stručnjaka, iskusnih uzgajivača i znanstvenika koji mogu pružiti mentorstvo i tehničku podršku novim uzgajivačima bila bi od velike koristi. Naposljetku, demonstracijski projekti i pokretanje pilot-projekata koji jasno pokazuju ekonomsku isplativost i ekološke prednosti uzgoja algi mogli bi služiti kao praktični primjeri i inspiracija za nove uzgajivače.

Dakle, promicanje uzgoja algi u Hrvatskoj može pridonijeti gospodarskom razvoju, održivosti okoliša, stvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju sigurnosti hrane. Kroz ovakve aktivnosti, potencijalni uzgajivači imali bi prilike steći potrebna znanja i vještine za uspješan rad u ovoj nesumnjivo rastućoj industriji”, zaključuje Lucija Vidiš Roić.