U Europskoj uniji diploma ekonomskog i pravnog fakulteta najčešća je u rukama onih koji su studij završili u 2018., a za koju je Eurostat usporedio podatke po svim članicama.

Ona pokazuje da je gotovo četvrtina svih diploma ili točnije gotovo milijun od četiri milijuna diploma, bila na tim studijima, kao i da je samo u tri od 27 zemalja EU veći broj diploma u nekom drugom području edukacije.

Drugi izbor

Riječ je o Švedskoj, Finskoj i Belgiji, u kojima je najveći broj onih koji su završili studij bio na studijima medicine. Drugi omiljeni studiji koje su na europskim sveučilištima završavali bili su strojarski i građevinski, s kojih je diplome dobilo njih 17 posto u toj godini.

Od prosjeka EU nije puno odudarala ni Hrvatska. Te godine oko četvrtine hrvatskih diplomanata završilo je ekonomski ili pravni smjer, što u brojkama iznosi nešto manje od devet tisuća u odnosu na 34 tisuće diplomiranih.

I kod nas su strojarstvo i građevinarstvo na drugom mjestu po broju onih koji su završili studij, a čak je i nešto viši udjel tih studija kod nas. Isto je i s još nekim fakultetskim smjerovima u kojima su hrvatski diplomanti u toj generaciji značajno iznad europskoga prosjeka, konkretno u agronomiji i veterinarstvu, ali i u ICT-ju.

Nisu loš znak

Takve brojke nisu loš znak i pred naredno sedmogodišnje razdoblje u kojemu će Europska komisija favorizirati digitalizaciju i zelene tehnologije i zdravu hranu. Zanimljiv je i podatak koji u odnosu na prosjek Hrvatsku na ovoj statističkoj slici svakako izdvaja, a to je rekordan udjel studenata koji su završili studije vezane uz turizam i turističke usluge.

U EU je udjel onih koji su diplomirali u toj kategoriji 4,7 posto, dok on kod nas iznosi gotovo 10 posto. U toj klasifikaciji blizu Hrvatske tek su Bugarska i Slovenija.

Najveći udjel diploma sa studija za ICT inače imaju Irska, gotovo 8%, te Finska i Malta, a najmanje je na tim fakultetima diplomiralo studenata u Italiji i Belgiji. U Italiji, primjerice, nakon ekonomije i prava, koje je završilo 17,7% diplomiranih, najveći broj diploma bio s umjetničkih i humanističkih studija, čak njih 16,8%.

U Poljskoj je, pak, drugi izbor bio obrazovni sektor (20%), a rekorder po diplomama iz ekonomskog i pravnog smjera je definitivno Luksemburg, gdje je titulu steklo čak 42 posto diplomiranih. Uz Italiju, najmanje završenih studija ekonomije i prava imaju još i u sjevernim europskim državama u Švedskoj i Finskoj.

U Njemačkoj i Austriji, pak, nakon ekonomije i prava najviše je diplomiranih na strojarstvu i građevinarstvu, više od petine, dok je u tom području relativno nizak udio diplomiranih u Luksemburgu, Nizozemskoj, Irskoj i Malti.

Ovakva struktura diplomiranih, ocjenjuje predsjednik saborskog odbora za rad i nekadašnji ministar rada Davorko Vidović, odražava i sliku hrvatskog gospodarstva i tržišta, činjenice da smo zemlja usluga.

“Ohrabruje interes za ICT, kao i inženjerski smjer koji su generator razvoja gospodarstva”, kaže Vidović. Ključno pitanje po njemu je apsorpcija kvalificiranih kadrova s diplomama u gospodarstvu, jer je na žalost njegov kapacitet slabiji, te se diplomanti odlučuju za inozemstvo ili rad na poslovima ispod svojih kvalifikacija. Fondove EU koji se otvaraju, smatra Vidović, stoga treba usmjeravati jačem povezivanju fakulteta i gospodarstva.