U intervjuu 1 na 1 Vladimir Nišević i državna tajnica Maja Markovčić Kostelac razgovarali su o razvoju brodarskog sektora i hrvatske brodogradnje.   

Na upit o konkurentnosti jadranskih luka, Markovčić Kostelac napomenula je da je neupitan povoljni geostrateški položaj Hrvatske, no da to nije dovoljno.  "Ako ćemo usporediti Hrvatsku i sjevernojadranske luke u odnosu na sjevernu Europu, prema brojkama bismo mogli reći da gubimo dah. Međutim, kako ulazimo u novo doba u pomorstvu u cjelini, ako krenemo raditi sustavno na svim elementima konkurentnosti, onda ima šanse da značajniji komad tržišnog kolača ipak dođe i u naš lučki sektor. Nije ključno samo gravitacijsko područje već i kvaliteta usluga, cijena i povezanost. Više se puta govorilo o međusobnoj konkurentnosti ili povezanosti luka, kao i o boljoj suradnji na tržištu. U EU ušli smo kasnije od Italije i Slovenije, što je utjecalo na lučki sustav. 

Otkad smo dio EU, bilježimo trend rasta, pogotovo u kontejnerskom prijevozu, značajno smo uložili u administrativno poboljšanje i brzinu operacija u lukama, pogotovo u Rijeci, razvijamo lučki informacijski sustav koji ćemo reaplicirati u svim sustavima kako bismo povezali sve podatke koje dolaze sa samim komercijalnim operacijama i ubrzali taj postupak. Važno je raditi i na kvaliteti usluga koje pružaju naši koncesionari", istaknula je državna tajnica. Na upit Niševića što je s riječnim lukama, Markovčić Kostelac rekla je da one trenutačno ostvaruju marginalni promet zbog nepouzdanog plovidbenog puta. 

Tražiti pouzdanije riječne pravce
"Ako ne ulažete u stabilnost plovidbenog puta, dubine, održavanja, mogućnost plovidbe iznad ledostaja, onda je potrebno tražiti pravce koji će biti pouzdaniji. Projektima i sredstvima CEF-a želimo pokušati s plovidbenim putem Save i Dunava u suradnji s drugim državama, te Dravu, i u najmanju ruku osigurati njihovu plovidbenost na kategoriju četiri, što je naša obveza. Od ljudi koji rade u samom sustavu očekujemo veće vizionarstvo. Malo je gravitacijsko tržište, nema robe niti industrije. Što se tiče unutarnje plovidbe i Dunava i Save, riječ je multifunkcionalnom kanalu, razvojnom projektu koji je po većem broju elemenata razvojan. Ovdje problem predstavlja nerazumijevanje suštine ; moramo maknuti najprije političku stigmu jer se ovim projektom neće uništiti konkurentnost vukovarske luke", istaknula je Markovčić Kostelac te dodala da je važna razumna mjera kojom se ne bi ugrozio životinjski svijet. 

"Treba li Rijeci bolja željeznička pruga?" bilo je sljedeće pitanje državnoj tajnici.  "Nesumnjivo da treba. Postojeći kapacitet i stanje strukture nije dostatno. Nije problem samo infrastruktura već i dostupnost prijevoznih sredstava, broj lokomotiva, način organizacije. Bez obzira na to što je država još uvijek dominantan vlasnik jednog operatera, tržište je dobra stvar, a u željezničkom dijelu može samo podići kvalitetu. Moramo razviti infrastrukturu, dinamično i aktivno smo se uključili u pregovore o prometnim koridorima gdje zagovaramo uključenje Rijeke na koridor Baltik-Jadran, što uključuje CEF-ova sredstva i sredstva koja prate ulaganja u ovaj segment mreže", istaknula je. Hrvatska se u ovom trenutku suočava sa sve snažnijim ulaskom i interesom Kineza koji su spremni ulagati u Zadar, a državna tajnica smatra da odnos s Kinom politički, pa refleksno i gospodarski, cvate još od odabira Kineza za izgradnju Pelješkog mosta.

"Na svim se razinama ti razgovori vode intenzivno, no moramo vidjeti još koji razvojni projekt u koji su se Kinezi uključili. Ušli su na velika vrata u kulturu vlasništva trgovačkog društva luke Zadar i pokazali interes za ulaganje u zaleđu u gospodarskoj zoni", kaže Markovčić Kostelac. Na pitanje hoćemo li graditi još jednu luku ili ćemo se radije fokusirati na jačanje jedne, Markovčić Kostelac kaže da su u Ministarstvu mislili naznačiti specijalizaciju luka, no da je to naišlo na otpor svih ostalih luka.  "Osnovne luke su Rijeka i Ploče specijalizirane za teretni promet, a prioritet su Dubrovnik, Zadar i Split, država u ta područja najviše ulaže, a sve ostalo je pitanje tržišta. Ako kineski ili bilo koji drugi ulagač prepozna Zadar kao potencijal, onda je to stvar tržišta koje možemo samo podraviti, ali ne se i miješati", smatra državna tajnica. 

Budućnost LNG-a
Dotaknuli su se u intervjuu i budućnosti LNG-a i specijaliziranih luka.  "Riječ je o energetski važnom i značajnom geostrateškom političkom projektu LNG terminala u dvije faze, plutajućeg i kopnenog materijala. O LNG Hrvatska intenzivno se pregovara i radi na tome. Kada se taj segment zaokruži, onda se kreće u realizaciju projekta. Omogućit će izgradnju LNG terminala na Krku, a u Rijeci se radi se manji terminal za opskrbu brodova na LNG kopnu", najavila je državna tajnica.

Nišević je podsjetio Markovčić Kostelac na digitalizaciju i ekološko poslovanje, što sa sobom povlači i temu autonomnih brodova. "Što se tiče zelenog aspekta, trenutačno je u izradi strategija linijskog razvoja. Jedan od strateških ciljeva je i uvođenje alternativnih goriva u linijski prijevoz, a istovremeno pratimo i što se zbiva u tehnološkom razvoju. LNG smanjuje određene misije, ali ih ne upija u potpunosti. Luke imaju obvezu osigurati odgovarajuću opskrbu. Što se tiče automatizacije, veliki dio funkcija na brodu bit će automatiziran u sljedećih pet godina. Potpuna automatizacija s brodovima bez posade pojavit će se u sjevernoj Europi u priobalnoj plovidbi, no na globalnoj razini neće preuzeti brodove", smatra Markovčić Kostelac.

'Izgledi za prekomorsku trgovinu su nam odlični, očekujemo rast od 3,8 posto'

Voditelj Odsjeka za pomorsko gospodarstvo, promet, turizam i trgovinu Hrvatske gospodarske komore pri Županijskoj komori Rijeka, Vedran Devčić, predstavio je rast, planove i ciljeve za sljedeću godinu u prezentaciji Globalni trendovi u pomorstvu i prometni potencijal Hrvatska.  "Rezultati za 2017. pokazuju da je bila iznimno dobra; bilježimo najveći rast u pet godina od čak 4% s 10,7 milijardi tona ukupnog volumena. Za sljedećih pet godina predviđamo istu stopa rasta i odlične izglede za prekomorsku trgovinu su pozitivni i očekujemo rast (CAGR) od 3,8%", istaknuo je Devčić. Naveo je i koji su ključni globalni trendovi koji utječu na budućnost brodarske industrije – rastući protekcionizam i mogući trgovački ratovi, digitalizacija, automatizacija i tehnološki napredak, prekomjerni brodarski kapaciteti, konsolidacija linijskog brodarstva, veličina brodova i alijanse, tržište ponude i potražnje i visina brodskih vozarina, te dekarbonizacija i programi zaštite okoliša. Spomenuo je i kineski megaprojekt Jedan pojas, jedan put koji će, rekao je, utjecati na pomorstvo i pomorsku trgovinu, čime će Kinezi učvrstiti svoju poziciju u svijetu pa tako i prolaz prema Jadranskom moru. To se odnosi i na, kako smatra, prednosti Sjevernojadranskog prometnog kanala koji uključuje dva TEN-T koridora – Mediteranski i Baltik-Jadran koridor.  Generalni direktor CMA CGM Croatia, Jakov Karmelić, u prezentaciji Brodarski pogled na konkurentnost prometnog pravca objasnio je da se gubi naša geostrateška, komparativna prednost usporedbom tranzitnog vremena između dva linijska servisa. "Gubi se komparativna prednost jer smo zbog luka ticanja izgubili nekoliko dana", objasnio je Karmelić i kao primjer naveo da se od luke Šangaj do luke Koper putuje 31 dan, a od Šangaja do Rijeke 33 dana. Brodovi tako, pojašanjava, tiču više luka, a bitna je rotacija linijskog servisa, redoslijed kojim će brod ticati pojedine luke. "Konkurentnost brodara, linijskog kontejnerskog servisa je sposobnost da se projektira linijski servis koji će ekonomskim, cjenovnim, organizacijskim i kvalitativnim kriterijima biti korisniku prihvatljivija prijevozna usluga u odnosu na konkurenta. Moramo ulagati u educiranje mladih profesionalaca u ovoj branši iz različitih segmenata, svaki dan brusiti konkurentnost, prihvatiti sve trendove i tržišnu utakmicu", kaže Karmelić. 

Raste interes MSP-ova da upute robu na daleka tržišta bez ulaganja u volumene

Aida Sokol, generalna direktorica Agent Plus Grupe, servisa za zbirne pošiljke koji već godinama uspješno organizira zbirni kontejnerski transport iz svih luka Kine, predstavila je kako razmišljati ekonomično uz LCL. Transport i logistika u proizvodno-prodajnom procesu dobivaju, kaže, važnu ulogu. "Ponosni smo na široku paletu usluga što uključuje kamionski transport, izvangabaritne terete, zračni i željeznički transport. Čak 97,5% klijenata nakon prvog izvršenog transporta nastavlja suradnju s nama", rekla je Sokol. Na to se nadovezala Nataša Mihajlović, voditeljica LCL odjela servisa Agent Plus Hrvatska. "Pratimo potrebe tržišta i naših partnera i klijenata i krećemo se unutar vlastitog servisa iz Kine. Među prednostima LCL Servisa izdvojili bismo rješenja po mjeri klijenta, optimizaciju lagera, fleksibilnost, pouzdanost, pošiljke po principu isporuke 'just in time'. Usklađujemo sve procese unutar puta kako bismo uštedjeli na tranzitnom vremenu i troškovima", istaknula je Mihajlović koja kaže da iza sebe imaju cijelu vojsku mikrologističara. Navela je i nove trendove koje će slijediti i koji, između ostalog, uključuju otvaranje novih tržišta i jačanje mikrologistike, ali i složenih procesa u kojima dolazi do rizika koje stroj ne može riješiti. "Iza svakog LCL paketa stoji komunikacija; moramo iskoordinirati sve s proizvođačem, zatim nastupa naš agent koji mora pripaziti da se sve nalazi jednog kontejnera dok se ne ukrca na brod. Uz svu plovidbu postoji niz detalja prije nego roba stigne do svog odredišta", rekla je Mihajlović i dodala da u posljednje vrijeme raste potražnja malih i srednjih poduzeća koja su, kaže, osjetila da mogu bez problema uputiti robu na daleka tržišta bez investicije u velike volumene. "U Hrvatskoj i ostatku regije LCL korisnici su dobro ustaljeni i zadovoljni", smatra Mihajlović. 

Kina jedno od najbrže rastućih tržišta 

Sudionici panel diskusije pod nazivom Novi pristupi prijevozu robe sudjelovali su Aida Sokol, generalna direktorica Agent Plus Hrvatska; Nataša Mihajlović, voditeljica LCL odjela Agent Plus Hrvatska; Snježana Hezler, voditeljica nabave Pro Mimato d.o.o. te Kristijan Stipaničić iz FAS Logistika d.o.o.
Sokol je istaknula da je Kina jedno od najbrže rastućih tržišta i da njihovi klijenti imaju veliku potrebu za prijevozom iz Kine, no da se iz drugih pravaca prema nama otvara SAD. 
"Izvoz zadnjih godina ima svoj trend koji se na bazi godišnjeg prometa povećava. Izvozimo naše resurse, od drva, kamena i ostalih prirodnih blagodati dok izvoz naših proizvoda je slabo zastupljen. Kada se pogleda izvoz za LCL, premali je volumen robe, premalo je izvoznika koji imaju ptorebu za takvom vrstom prijevoza", objasnila je Sokol.
Stipančić iz FAS Logistike kaže da isporuke idemo kombijem uz LCL koji je brži, jeftiniji, a i jednostavniji te da u cestovnom prometu uvijek ima više robe.
Na pitanje što država može učiniti, Sokol smatra da bi se Ploče i Rijeka morale osigurati kao zdrave luke. 
"Koper ima primat, Rijeka se može dalje razvijati, eventualno se možemo nadati izjednavačavanju, ali teško. Luka Split je slabo zastupljena Luka Ploče bi mogla doživjeti uspon i ekspanziju, treba gledati na to da se Ploče i Riejka osiguraju kao zdrave luke", rekla je Sokol, a Mihajlović dodala da smatra kako uvođenje nove luke, uz Rijeku i Ploče specijalizirane za kontejnerski prijevoz, na ovako malom teritoriju nije potrebno. "Razvijamo iduću luku, a nismo razvili ni postojeće", zaključili su.