Raspravi o preslagivanju teritorijalnog preustroja i potrebi crtanja drugačije mape regija u četvrtak se pridružio i Institut za javne financije iznijevši brojke o dugovima lokalne uprave.

Direktan dug županija, gradova i općina u koji ulaze krediti i izdanja vrijednosnih papira, ali ne i jamstva, ide ruku pod ruku s javnim dugom države: u proteklih 12 godina više se nego udvostručio s dvije na 4,5 milijarde kuna. Pritom su se najviše zaduživali gradovi, posebno Grad Zagreb, potom županije, a najmanje duga imaju općine. Prosječni dug gradova čini gotovo polovicu, županija četvrtinu, a sam Grad Zagreb čini petinu ukupnog duga svih lokalnih jedinica, izračunale su autorice najnovijeg osvrta IJF-a Katarina Ott i Mihaela Bronić iz podataka Ministarstva financija.

Zagreb kao svi zajedno
Premda svi gradovi (bez Zagreba) duguju 1,9 milijardi kuna, a sama metropola duguje kao 29 najzaduženijih gradova, milijardu i pol kuna, u usporedbi s prihodima koje ostvari taj dug nije posebice značajan, ističu. Kad je riječ o županijama, njih dvadeset povećalo je dug s 316,6 milijuna kuna 2002. na 683 milijuna kuna, koliko su otplaćivale krajem 2014. Iako će prošla godina još neko vrijeme ostati nepoznanica do objave podataka, rekordan iznos županije su dugovale 2010. godine kada su vraćale čak 962 milijuna kuna.

Financijski slika koju ocrtava lokalna uprava u kontekstu rastućeg javnog duga države i pritiska na kreditni rejting, zasigurno će biti jedan od ključnih argumenata u debati o teritorijalnom preustroju. Ne ulazeći u kontekst kako je dug nastao i za što je novac utrošen, Ott i Bronić ističu da se čak 80 posto županijskog duga (570 milijuna kuna) odnosi samo na polovicu županija, a primjećuju da su priliku da se zaduže iskoristile sve županije osim Dubrovačko-neretvanske koja je jedina bez duga. 

Šarolika slika
Prva na listi po visini duga bila je Krapinsko-zagorska županija sa 116,5 milijuna kuna, slijedi Istarska sa 76,3 milijuna, Požeško-slavonska s 63,7 milijuna kuna te Sisačko-moslavačka sa 57,4 milijuna kuna. Osim Durbovačko-neretvanske, najmanje su zadužene Ličko-senjska, Karlovačka, Zadarska i Zagrebačka, koje zajedno duguju točno pet puta manje od vodeće Krapinsko-zagorske županije. "U svjetlu rasprave o teritorijalnom preustroju, dobro je da se objavljuju podaci o poslovanju, no same brojke su suhoparne i van konteksta. Ne govore ništa o tome kako je dug nastao, da li se uredno vraća, i na konačno, ostvaruju li županije na kraju godine manjak ili ne", kaže šibensko-kninski župan Goran Pauk, ujedno i predsjednik Zajednice županija. Dodaje da je njegova županija, primjerice, bez duga kao i Dobrovačko-neretvanska te objašnjava da se brojka od 49,5 milijuna kuna direktnog duga krajem 2014. odnosila na obveze Opće bolnice Šibenik te Županijske uprave za ceste kao proračunske korisnike".

Šarolik je i ostatak lokalne slike: dvadeset i dva grada uopće nemaju duga ili je on manji od 100.000 kuna, dok se polovica duga svih općina, oko 200 milijuna kuna odnosi samo 20 od 428 općina, a njih 60 posto ne opterećuje dug. Najveći dug po stanovniku ima općina Dugopolje, oko 10.000 kuna. Zakon o proračunu propisuje da se lokalna uprava može kratkoročno zaduživati u slučaju deficita u proračunu tijekom godine, a dugoročno jedino za financiranje kapitalnih investicija, i to uz potvrdu lokalnog predstavničkog tijela i suglasnost Vlade. Godišnje obveze mogu doseći najviše 20 posto lokalnih prihoda iz prethodne godine.