Jedna od jačih karata na koje Vlada namjerava zaigrati na izborima bit će, čini se, povećanje plaća.

Na račun ovogodišnjeg poreznog rasterećenja dohodaka procjenjuje se da će građani 'na ruke' dobiti ukupno oko 78 umjesto 76 milijardi kuna, a koliko će težiti nova runda rasterećenja (za 2016.) zasad se ne zna. Kao se ona tempira uoči izbora, jasno je tek da će se ići na kombinaciju zakonskih promjena koje će zahvatiti praktično sve zaposlene.

Dakle, novo povećanje neoporezivog dijela, kao i proširenje (podizanje) raspona dohodaka koji se oporezuju po stopi od 25 posto. A čak i da to mnogima (s prosječnim ili ispodprosječnim plaćama) znači neveliko mjesečno povećanje, ukupni ceh za opći proračun svakako će biti značajan, a najveći dio opet će pasti na teret lokalnih budžeta zbog čega iz njihovih redova vjerojatno treba očekivati negodovanja.

'Visoki izvori' iz Ministarstva financija već su nagovijestili da bi se rasterećenje trebalo vidjeti s plaćama za siječanj – dakle, od veljače. Mnogi su to već iščitali i kao potvrdu da će se izbori održati bliže krajnjem zakonskom roku. "Zgodno zvuči da ti nekoliko dana prije izbora tekući račun pokaže da ti je zbog Vladine politike oporezivanja dohodaka plaća povećana za stotinjak ili nekoliko stotina kuna", slikovito će jedan politekonomist. Iako se spekulira i o mogućnosti ukidanja najviše, 40-postotne stope, izglednijim se čini da će se samo još malo pomaknuti granica oporezivanja po maksimalnoj stopi.

Jer, njezino ukidanje moglo bi ponovno izazvati i primjedbe da Vlada najviše pogoduje onima s najvišim plaćama. Ministar Lalovac, čini se, sve bolje kotira kod premijera Milanovića, a zauzvrat će dati sve od sebe da to opravda i konkretnim doprinosom u izbornoj utrci. U novom rezanju poreza na dohodak zacijelo ga je okuražila i bolja berba PDV-a od očekivane u prvih četiri-pet mjeseci (na kraju travnja PDV-a je 1,5 mlrd. kuna ili 12,6% više nego lani).

Kakva će dinamika ključnog poreznog prihoda biti u ostatku godine, u predizbornom je ambijentu sporedna stvar, kao i to što novo porezno rasterećenje nije ugrađeno u Plan konvergencije, a samo po sebi implicira povećanje, a ne smanjenje deficita. S tim u vezi neke će odgovore Vlade tražiti i Europska komisija. Opoziciji pak ostaje pravo da negoduje jer se na kraju mandata donose odluke s velikim financijskim efektima s kojima će se morati nositi buduća vlada. No, teško da će baš reći i da su oni protiv dizanja plaća.

Dalić: U rasterećivanju dohodaka Vlada između sindikata i poslovne zajednice    

Mijenjati porezne stope u posljednjim sekundama mandata nije  sukladno političkom bontonu, ali kod nas se do toga ne drži 

Točno je da je Hrvatska zemlja s jednom od najviših  stopa kojima se može oporezivati dohodak.  Međutim, u oporezivanje stopom od 40 posto zapravo ne ulazi mnogo ljudi. Prema podacima o visini dohodka, negdje između 30.000  i 35.000 osoba.  Za orijentaciju, u dohodak od 13200 kuna na kojem se počinje primjenjivati stopa od 40%, počinju ulaziti plaće od oko bruto 20.000 kuna za samca u Zagrebu  što za samca bez djece znači  nekih 12.300 kuna.  Dakle, na tim razinama bruto/neto plaće počinje se primjenjivati stopa od 40 posto. Ovo također znači da sama stopa od 40 posto nije dominantna odrednica prihoda od poreza na dohodak i vjerojatno najviše novca donosi Gradu Zagrebu pa bi njezinim ukidanjem Zagreb vjerojatno bio i najviše pogođen. Ukidanje stope od 40%, a ako se ništa drugo ne bi mijenjalo u porezu na dohodak  jeftinijima bi učinilo menedžere, što bi bio simboličan potez ka poboljšanju poslovne  klime, ali bez značajnijih makroekonomskih  efekata. Takvih je najava, uostalom, bilo već prošle godine, ali je Vlada od toga odustala – vjerojatno najviše zbog protivljenja sindikata. Inače, nije baš sukladno političkom bontonu mijenjati porezne stopa u posljednjim sekundama političkog mandata. Ali politički bonton i nije kod nas posebno razvijen. Tajming izmjena ne ostavlja drugi prostor osim za tumačenje ovog poteza iskljčivo u kontekstu predizborne kampanje. Vidim to kao pokušaj Vlade da se približi biračima centra i na neki način popravi svoj odnos s poslovnom zajednicom. S druge strane, ako Vlada ustraje u ovoj ideji bit će zanimljivo vidjeti kako će to kompenzirati sindikatima jer nominalno ovo je socijaldemokratska Vlada, a  koliko se sjećam stopa od 40%  uvedena je u vrijeme Račanove Vlada baš na pritiske sindikata.