Zahvati u porezni sustav u okviru prve faze porezne reforme rezultirali su s oko 3,6 milijarde kuna rasterećenja za građane i gospodarstvo, a novi set izmjena poreznih propisa koji bi u primjenu trebali početkom 2019. donijet će daljnjih 2,7 milijardi kuna rasterećenja, izračunali su u Vladi. Dok su u prvoj rundi financijski najviše težile promjene u oporezivanju dohodaka, u idućem koraku najveće rasterećenje dolazi u sustavu PDV-a proširenjem liste proizvoda sa sniženom stopom.

Uz svježe meso, ribu te povrće i voće, o čemu su mediji pisali i prije Vladine potvrde, premijeru Andreju Plenkoviću za jučerašnjeg je predstavljanja novosti kao "ekskluziva" ostalo tek potvrditi isto i za – pelene.  Prema procijenjenom fiskalnom efektu, značajem se usto ističe neto rasterećenje u sustavu doprinosa na plaće. Uz povećanje zdravstvenih s 15 na 16,5 posto istodobno se ukidaju oni za zapošljavanje (sada 1,7%) te za zaštitu na radu (sada 0,5%), što znači 0,7 posto manje opterećenje (sa 17,2 na 16,5%) s procijenjenim efektom od oko 700 milijuna kuna. No, povećanje doprinosa ide HZZO-u koji nije u sastavu riznice, pa spomenuti zahvati za središnji proračun znače da ostaje kraći za 1,3 milijarde kuna.  Nastavak prilagodbi u poreznom sustavu za poduzetnike pak od iduće godine donosi i neke novosti koje nisu u najužem fokusu.

Tako će se, primjerice, ulazak u sustav PDV-a ubuduće slijediti čim se (unutar godine) prijeđe propisani prag prihoda od 300.000 kuna, a ne po isteku godine, što se dosad često koristilo u kombinaciji s prebacivanjem poslovanja na novoosnovane tvrtke. No, u sklopu usklađivanja sa zahtjevima Europske komisije, od 2019. se ukida prag od 400.000 kuna vezan uz pravo (50 posto) pretporeza kod nabave i korištenja vozila u službene svrhe. Nadalje, sustav fiskalizacije od 1. siječnja bi se trebao proširiti i na automate, a u Vladi najavljuju i otklanjanje manjkavosti i rupa u području međunarodnih internetskih kladionica. U trošarinskom sustavu, pak, za autoprijevoznike slijede benefiti koji, pod određenim uvjetima, podrazumijevaju povrat do minimalno utvrđene razine trošarina, što će u odnosu na sadašnju praksu predstavljati uštedu.

Za privatne male iznajmljivače u režimu paušalnog oporezivanja, međutim, računice će od iduće godine biti manje povoljne jer će Vlada lokalnim jedinicama definirati samo minimalni i maksimalni iznos nameta (ovisno o razredima). Za tržište nekretnina, ali ništa manje i za građane (dapače), važna novost koja stiže dogodine je snižavanje stope poreza na promet nekretnina sa sadašnjih 4 na tri posto, čiji se efekt procjenjuje na više od sto milijuna kuna. I ta i brojke na koje u Vladi procjenjuju ukupne fiskalne efekte   izvedene su iz statičkih izračuna, napominje ministar financija Zdravko Marić ističući kako se fiskalni učinak uvođenja snižene stope PDV-a za nove skupine proizvoda procjenjuje na 1,4 milijarde kuna, tj. više od polovice ukupnog smanjenja poreznog tereta.

Premijer je, pak, pojasnio kako su se proteklih mjeseci detaljno analizirali učinci spuštanja opće stope za jedan postotni bod nasuprot onima uvođenja snižene stope. Uzimajući u obzir strukturu potrošačkih košarica, posebice analizirajući strukturu kućanstava prema raspoloživom dohotku, zaključeno je da je trenutno racionalnije ići na smanjenje regresivnog učinka PDV-a s naglaskom na  kućanstva s nižim dohocima.

"To ne znači da smo odustali od smanjenja opće stope, to nam ostaje kao plan za početak 2020." uvjerava premijer. Ministar Marić je podsjetio kako se građanima s malim plaćama u okviru poreznog sustava ne može pomoći kroz porez na dohodak jer oni ga ionako ne plaćaju, pa je PDV u tom smislu bolji alat. Uz već u prvoj rundi sniženu stopu za struju i odvoz smeća, proizvodi na koje će se ona dogodine proširiti čine oko dvije trećine mjesečne potrošnje petine kućanstava s najnižim dohocima. 

Uz pretpostavku da se sniženje PDV-a i prelije na maloprodajne cijene računa se da bi samo nova sniženja PDV-a trebala prosječnoj obitelji donijeti uštedu od 872 kune na godišnjoj razini. A nakon što su promjene u oporezivanju dohodaka već u prethodnom koraku povećale broj građana koji nisu zahvaćeni tim poreznim škarama na više od njih milijun i pol, u tom području Vlada za 2019. sprema tek podizanje praga oporezivanja po najvišoj stopi od 36 posto sa sadašnjih 17.500 na 30.000 kuna.

Režim najviše stope poreza na dohodak danas zahvaća 20-ak tisuća građana, a podizanjem praga cilja se na stimuliranje visokoobrazovanih kadrova u područjima poput ICT-a, medicine i sličnih zanimanja kod kojih su naglašeni i izazovi migracija. Uz ustrajanje na smjeru snižavanja razine javnog duga i održavanja niske razine deficita (lani je prema europskoj metodologiji ESA 2010 Hrvatska imala i suficit), prostor za fiskalna rasterećenja je ograničen. "Porezni sustav ne može riješiti sve naše probleme", podsjetio je ministar Marić koji je itekako svjestan da projekcije iz novih Smjernica za ekonomsku i fiskalnu politiku ne pokrivaju sve rizike koji bi se mogli pojaviti dogodine.