Ministarstvo zaštite okoliša 20. ili najkasnije 23. rujna objavit će međunarodni natječaj za pronalazak konzultanta koji će pronaći investitora, odnosno koncesionara za otok Veliki Brijun u Nacionalnom parku Brijuni, doznajemo neslužbeno.

Riječ je o investiciji koja se procijenjuje na oko 300 milijuna eura. Cilj je pronaći ulagača koji će na Brijune dovesti vrhunsku elitu u hotelskom menadžmentu, a u obzir ne dolaze imena slabija od Ritz Carltona, Waldorf Astorije, Four Seasonsa, One and Onlyja, IMG-a, Aman Resorta…Budući koncesionar, prema Zakonu o zaštiti okoliša, može dobiti koncesiju na najviše 55 godina, a investicija će mu biti izazovna i zato što će zbog zapuštene lokacije samo u infrastrukturu morati uložiti i do 50 posto novca.

Naši izvori, međutim, tvrde da neće biti problem pronaći ulagača koji je za to spreman jer su Brijuni svjetski poznati brend koji je dosad ulagačima bio nedostupan. U Ministarstvu zaštite okoliša optimistični su i kad je riječ o rokovima. Očekuju da će se konzultant koji će dovesti investitora znati najkasnije početkom studenoga, a o njegovom akcijskom planu ovisit će u kojem će roku biti poznat i koncesionar, te kad će se potpisati koncesija. Konzultant ima 90 dana da napravi sav projekt, i studije, zaključno s akcijskim planom. Kad Ministarstvo to potvrdi, konzultant kreće u potragu za investitorima. Procjena je da od akcijskog plana do potpisa ugovora o koncesiji prođe dodatnih 6-8 mjeseci.

Visoka očekivanja u novom tekstu natječaja u Ministarstvu imaju i od konzultanata, koji će cjelokupnu ugovorenu naknadu za svoj posao dobiti tek nakon potpisivanja ugovora o koncesiji i provedbe ulaganja, odnosno uplate koncesije. Uvjeti međunarodnog natječaja za konzultanta toliko su zahtjevni da će se na njega domaći ponuditelji moći javiti tek u konzorciju. "Cilj je da u nekoliko godina ulagač financira sve ono za što bi državi kao vlasniku trebalo barem 20 godina i da od Brijuna stvorimo destinaciju superluksuznog odmora. Stoga ne želimo kompromise i promašaje, sad je trenutak koji trebamo iskoristiti", objašnjava naš izvor iz Ministarstva. Inače, posrijedi će biti drugi natječaj na istu temu, prvi je Ministarstvo objavilo ovog ljeta, no zbog nejasnih odredaba tender je povučen i prerađen. Od konzultanta se traži da osmisli koncept poželjnog korištenja cjelokupnog prostora otoka Veliki Brijun.

Potom se treba riješiti pravni, financijski, prostorno planski status predmeta koncesije te utvrditi koncept razvoja hotelske i povezane ponude na otoku Veliki Brijun. Očekuju se i procjena ekonomskih učinaka ulaganja i izračun minimalno prihvatljive godišnje koncesijske naknade, s tim da je koncesija ne mora biti visoka u korist što većeg ulaganja. Tu završava prva faza projekta, nakon koje Ministarstvo teoretski može prekinuti suradnju s odabranim konzultantom ako se pokaže da im ne odgovaraju njihova rješenja, no malo je vjerojatno da će se to dogoditi. Druga je faza akcijski plan predstavljanja projekta potencijalnim investitorima, utvrđivanje metodologije za odabir najboljeg ponuditelja, provedba nadmetanja i sklapanje ugovora. Koliko je sad poznato, na Velikom Brijunu planirani su redizajn hotelske ponude, uređenje golf-igrališta i drugih sportsko-rekreativnih sadržaja te uvođenje luksuznog wellnessa.

Sukladno prostornom planu, neće biti nove gradnje tamo gdje nema temelja, no postojeći objekti mogu u tlocrtu rasti do 30%, s ciljem uređenja hotelskih terasa ili hotelskih bazena kojih danas nema. Prostorni planovi dopuštaju rušenje objekata Jurina i Franina koji i nisu u komercijalnoj upotrebi, a na njihovom mjestu moguća je gradnja ekskluzivnog golf&wellness hotela sa 110 soba. Mogućnost prenamjene u hotelske kapacitete imaju i brijunska policijska postaja sa skladištem, dok će otočić Vanga s Titovom vilom i dalje će služiti u rezidencijalne i protokolarne svrhe.

Nepopunjeni, tanki prihodi

Brijunski hoteli i vile imaju prihod niži od 12 milijuna kuna godišnje 

Popunjenost brijunskih hotela trenutačno je 40 posto manja od sličnih kapaciteta na Jadranu i 50-60 posto manja od inozemne konkurencije. Prosječne ostvarene cijene i prihodi također su ispod prosjeka. Brijunski hoteli i vile imaju prihod niži od 12 milijuna kuna godišnje, prihodi od izletnika su 15 milijuna kuna, a prihodi od nautičara 2,5 milijuna. Prosječni mjesečni prihod po smještajnoj jedinici u hotelima Neptun i Istra je 967,10 kn, u hotelu Karmen 634,13 kn, a u vilama između 6 i 13 tisuća kuna.