Uprava Scottish Powera prihvatila je ponudu za preuzimanje vrijednu 22,5 milijardi dolara od Iberdrole, druge po veličini španjolske elektroenergetske kompanije. Iberdrola će ovom akvizicijom proširiti poslovanje u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Velikoj Britaniji, te se još snažnije pozicionirati na tržištu Europske unije uoči liberalizacije elektroenergetskog sektora, najavljene za iduću godinu. Preuzimanjem Scottish Powera španjolska će kompanija dobiti 5,2 milijuna britanskih potrošača te tamošnje kapacitete od 6200 megavata. Isto tako, kupnjom vjetrenjača u Britaniji učvrstit će se kao svjetski lider po broju takvih postrojenja za dobivanje električne energije. Iberdrola se u posljednje vrijeme sve više fokusira na prirodne izvore, pa je tako počela graditi vjetrenjače u Francuskoj, Grčkoj i Brazilu. S druge, pak, strane uprava Scottish Powera ističe da je ovo jedini razuman potez. Tvrtka, naime, posljednjih godina gubi korak s konkurentskim kompanijama, a predsjednik uprave škotskog distributera energije Philip Bowman smatra da nije moguće daljnje samostalno poslovanje. On se dotaknuo i prisutnog straha sindikata i dijela političara o potencijalnom otpuštanju radnika. “Ova akvizicija će biti provedena bez socijalnih negativnih posljedica, inače karakterističnih za spajanja i preuzimanja”, izjavio je Bowman. Prije gotovo godinu dana njemački E.ON je poslao ponudu za preuzimanje, u vrijednosti 22 milijarde dolara, no Philip Bowman je taj iznos okarakterizirao kao nedovoljan. Akvizicije europskih elektroenergetskih kompanija ove su godine porasle za 33 posto u odnosu na 2005. te se njihova vrijednost procjenjuje na više od 200 milijardi dolara. To je rezultat europske energetske direktive donesene još 1999. godine, kojom sve članice EU moraju do 2008. otvoriti svoja nacionalna tržišta inozemnoj konkurenciji. Također rapidni rast cijena energije u svijetu posljednjih godina ubrzao je ovaj proces.

Europska komisija odredila je 1. srpnja 2007. kao početak slobodne tržišne utakmice čiju će provedbu osiguravati zakonske odredbe, kojima je cilj potpuno ukidanje državnih subvencija, što je dosad bio ključan faktor za većinu poduzeća. Premda još od 2004. godine gospodarski subjekti mogu birati svog dobavljača struje i plina, tek će nakon potpune deregulacije isto vrijediti i za kućanstva. Doduše, neke su zemlje poput Norveške i Velike Britanije i prije dogovorenog datuma omogućile svojim građanima slobodan izbor dobavljača. Preuzimanjem Scottish Powera Britancima će u njihovu vlasništvu ostati tek dvije značajnije elektroenergetske kompanije, Centrica i Scottish & Southern Energy. Britanska vlada tvrdi da je od liberalizacije tržišta oko polovina kućanstava promijenila dobavljača te ostvarila uštedu od oko 20 posto na svojim računima, te da je otvaranje tržišta konkurenciji najbolji način zaštite interesa potrošača. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ni deset godina nakon liberalizacije potrošači nisu imali znatnu korist. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, cijene plina su padale do 2000., a struje do 2001., no od tada su ponovno porasle na rekordne razine iako su i dalje među najnižima u EU. Mnogi stručnjaci smatraju da je to usko povezano s rastom veleprodajnih cijena plina koje Britanija uvozi jer su sjevernomorske zalihe presušile. Zemlje poput Španjolske i Francuske grčevito brane svoju elektroprivredu od inozemnih preuzimanja ponajviše zbog straha od moguće nestašice energenata što bi bio snažan udarac i tamošnjim vladama. Nastojeći zadržati barem djelomičnu kontrolu nad ovim kompanijama, i time nad opskrbom strujom i plinom, u tijeku je spajanje dviju francuskih tvrtki Sueza i GDF-a, a Španjolska blokira preuzimanje madridske Endese od njemačkog E.ON-a koji je spreman izdvojiti čak 48 milijardi dolara.