Pola godine nakon izbijanja epidemije uzrokovane koronavirusom na budućnost gospodarstva izvoznici, ‘policy makeri’ i stručnjaci na budućnost gledaju oprezno optimistično vjerujući da je najgore prošlo te da novog zatvaranja ekonomije neće biti, a snažnije stope rasta očekuju nas 2021. Ključne su to poruke s panela o utjecaju korona krize na gospodarstvo i izvoznike održanom u sklopu 15. konvencije hrvatskih izvoznika u Zagrebu. Ispočetka pesimistična oko razmjera udara korona krize, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov danas je ipak optimističnija. “Mislim da se nećemo brzo i lako vratiti na razine prije korone iako nisam pesimistična kao prije. Pandemija će na globalnoj razini ostaviti duboke efekte. Vjerujem da će oporavak imati oblik slova K: neke djelatnosti će se brže oporaviti, a drugima još slijedi pad”, kaže profesorica Ivanov. Dodaje da je sreća da pad kod izvoza roba nije bio toliko snažan, no upozorava da, kao i sve, brojke treba uzeti s rezervom ističući da oporavak u kolovozu više nema istu dinamiku kao ranije, a ulazimo u neizvjesnu jesen. Smatra da ekonomija ne može preživjeti još jedan ‘lockdown’ i da bi trebalo razmisliti o redefiniranju samoizolacija čije troškove snose građane i tvrtke kroz niže dohotke i prihode.

Rasteretiti gospodarstvo

Proljetni prvi val korone uspješno su pregrmjeli u solinskom AD Plastiku, tvrtki koja je nagrađena Zlatnim ključem za najboljeg velikog izvoznika u 2019.

Tvrtka koja zapošljava 3000 ljudi i ostvaruje oko milijarde kuna godišnjih prihoda, nakon lockdowna ponovno radi u punom kapacitetu, ispunjava obveze, a govoreći o budućnosti čelnik kompanije Marinko Došen ističe da planova za eventualna rezanja nema. Svoj optimizam temelji u činjenici da je sve što rade u skladu s rokovima i ugovorima. Na pitanje što im kao kompaniji treba od države, Došen ne dvoji previše: “Treba raditi na opterećenjima. Danas imamo negativnu spiralu skupe države i male baze koja puni proračun. Država je ove godine reagirala fantastično, još treba pomoći selektivnim mjerama”.
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago pohvalio je Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta ocijenivši ih pravovremenima i osmišljenima, a izvrsnu ocjenu dao je i mjerama središnje banke za očuvanje financijske stabilnosti. “Optimističan sam što se tiče pandemije, plesat će se s epidemijom kao medvjedom do kada ne dođe cjepivo, onda će to postati naša prošlost, no važno je da su ljudi koji donose odluke o investicijama svjesni “lomljivosti” situacije i u budućnosti će se raditi na tome da takvi incidenti više ne pogode svijet”, kaže Bago. Za brži izlazak iz krize ulogu vidi u fondovima rizičnog kapitala kojih nedostaje u Hrvatskoj jer se banke boje gubitaka u neizvjesnim okolnostima. “Moramo razvijati fondove ako želimo biti zemlja koja želi izaći iz krize, tu su i mirovinski fondovi koji moraju djelovati u ovoj situaciji”, kaže Bago, ističući primjer važnosti tih institucionalnih ulagača u SAD-u. Kad govori o očekivanjima, guverner središnje banke Boris Vujčić ne bi se karakterizirao ni pesimistom ni optimistom. “Ja sam realist. Mislim da ono što iznosim na osnovi brojki je najbolja moguća ocjena realnog stanja. U zadnje vrijeme su me počeli zvati optmistom, vjerojatno jer se stvorila atmosfera da će biti znatno lošije, no ja u to ne vjerujem. Vidimo snažan oporavak industrijske proizvodnje i građevine, uz snažan pad u uslugama, no taj pad manji je nego smo očekivali u proljeće”, kaže guverner Vujčić očekujući 6-postotni rast BDP-a u idućoj godini te dosezanje razine ekonomske aktivnosti iz 2015. godinu nakon toga.

Optimizam, ali i oprez

Prvi čovjek HNB-a istaknuo je da banke u trenutnoj krizi (za razliku od one iz 2009.) nisu uzrok problema već dio rješenja, zadovoljno ističući njihovu dobru kapitaliziranost i likvidnost. “Banke su osigurale moratorije u skladu s regulatornim promjenama koje smo im omogućili, no od njih se ne može tražiti da kreditiraju ako procjene da neće moći naplatiti kredit”, kaže Vujčić. Važnost psihološkog efekta za rasplet u narednim mjesecima opetovano je naglašen tijekom rasprave. “Bezbroj je primjera u svijetu kad je negativno prognoziranje perpetuiralo negativne aktivnosti. Imali ste i kod nas “genijalaca” koji govore da je sve crno i da nas čeka 400.000 nezaposlenih ove jeseni. Treba biti pozitivan, no realno pozitivan o budućnosti iako ne smije izostati objektivna kritika. Na raspolaganju nam je 22 milijarde eura iz EU u narednih sedam godina, moramo vidjeti tu perspektivu”, naglasio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. “Hrvatskoj u narednom razdoblju treba nešto liberalniji pogled na proizvodnju od strane banaka. Uz podršku institucija poput HBOR-a i HAMAG BICRO-a možemo podići kapacitete i podići konkurentnost domaćih tvrtki”, dodao je Ćorić. Takvo razmišljanje dijeli i njegov kolega s Ekonomskog fakulteta, ali politički oponent, gospodarski strateg SDP-a Josip Tica. “Ključna je stvar omogućiti formiranje očekivanja. Ako se ljudima smanjuje očekivani dohodak, onda oni smanjuju potrošnju pa se taj šok seli kroz čitavo gospodarstvo kroz odgađanje potrošnje i investicija što smanjuje BDP”, kaže Tica.

U uvjetima rekordno velike likvidnosti u bankama, smatra da ono što nedostaje za uspješno prelijevanje novca u realnu ekonomiju su sheme parcijalnih garancija.