Spajanje partnera poslodavaca i studenata s invaliditetom radi omogućavanja prakse i lakšeg zapošljavanja u budućnosti ciljevi su društveno odgovornog projekta Iskustvo zlata vrijedi koji Poslovni dnevnik provodi već šestu godinu zaredom.

Da je riječ o projektu koji proširuje svijest u poslovnoj i široj zajednici govori i priznanje pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. S obzirom na to da je o ovoj važnoj temi, koja traži jači odjek u medijima, potrebno govoriti kako bi se osim publike osvijestili i sami poslodavci, održan je okrugli stol pod nazivom Osiguravanje povoljnijih uvjeta za uključivanje ranjivih skupina u sustav visokog obrazovanja i zapošljavanje.

Vlada RH usvojila je ove godine Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2019. – 2021. godine, vodeći računa o potrebi koordiniranih mjera na svim razinama sustava obrazovanja. Kako je istaknuo Branko Ptiček iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, ciljevi Nacionalnog plana su prikupljanje i obrada podataka relevantnih za unapređivanje socijalne dimenzije, kako bi se unaprijedio pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama te uklonile prepreke pri ulasku.

"Želimo omogućiti jednake prilike svim studentima tijekom studiranja, podići stopu završavanja studija i zapošljavanja tih skupina nakon završetka studija, unaprijediti sustav financijske pomoći te uključiti standarde vezane uz unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u sustav osiguravanja kvalitete. Bilježimo povećanje broja studenata s invaliditetom, no svakako je potrebna veća informiranost. Napominjemo kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja s posebnom pažnjom pristupa problematici dostupnosti obrazovanja mladima s invaliditetom kroz razne oblike pomoći kako bi bili na ravnopravnoj osnovi s drugima i kako bi se spriječila bilo kakva diskriminacija u obrazovnom sustavu.

Povećana je naknada za prijevoz redovitih studenata s invaliditetom s 1000 kuna na 1500 kuna mjesečno, stipendiraju se redoviti studenti s invaliditetom kao i studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi poslijediplomskih sveučilišnih studija, a važno je napomenuti kako u svim našim natječajima odnosno subvencijama studenti s invaliditetom imaju prednost. Osim subvencija, smještaj studenata s invaliditetom u studentskim domovima važna je tema, stoga se prilikom izgradnje novih domova posebno vodi briga o pristupačnosti i osiguravanju dijela smještajnim kapacitetima za studente s invaliditetom. Ne postoje pouzdani podatci o njihovu broju na hrvatskim visokim učilištima, no prema evidenciji institucionalnih služba potpore studentima s invaliditetom, moguće je govoriti o oko 700 evidentiranih studenata s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj", kazao je Ptiček.

Društveno odgovorno ponašanje
Primjer dobre prakse i zapošljavanja osoba s invaliditetom je tvrtka Franck koja već niz godina surađuje s Udrugom za promicanje inkluzije Zagreb. "U skladu s filozofijom prema kojoj osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo biti ravnopravni i aktivni članovi društva, Franck redovito angažira štićenike udruge koje uključuje u radne aktivnosti u redovnim radnim uvjetima uz radnog asistenta te nadgledanje i punu podršku. Franck već niz godina zapošljava isključivo štićenike Udruge za promicanje inkluzije kada god postoji potreba za angažmanom dodatnih djelatnika pri pakiranju i označavanju proizvoda i sl. u proizvodnim pogonima u Zagrebu. Ujedno je sklopljen i sporazum o zapošljavanju s Centrom za rehabilitaciju Zagreb", rekla je Suzana Drvar iz ljudskih resursa tvrtke.

Na prijedlog predsjednika Uprave zaposlili su i 41-godišnjeg Zagrepčanina s Down sindromom koji već godinama radi u restoranu u Francku. "Kada uključujemo osobu s invaliditetom u našu radnu sredinu, bitna je svakako podrška managementa i ostalih zaposlenika koji prije tog prolaze kroz edukaciju. Zaposlenici su pozitivno reagirali na kolegu i pomažu mu, što između ostalog pokazuje da je ovo odličan primjer i poticaj za druge zaposlenike, kao i pozitivan primjer društvenog odgovornog poslovanja. Na isto pozivamo i druge tvrtke", rekla je Drvar.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, trend zapošljavanja osoba s invaliditetom je u konstantnom porastu, dok se istovremeno nezaposlenost smanjuje. "Podatci Zavoda pokazuju da je tijekom 2018. zaposleno 3231 osoba s invaliditetom dok je na dan 31. prosinca 2018. evidentirano 5843 nezaposlene osobe s invaliditetom. Gledajući strukturu nezaposlenih osoba s invaliditetom s obzirom na razinu obrazovanja, većina nezaposlenih osoba s invaliditetom prijavljenih u evidenciji Zavoda ima završenu srednju školu (77,73%). Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom također ima završenu srednju školu (82,33%), no bilježimo i blagi porast zaposlenih osoba s visokom stručnom spremom. Na razini 2018. broj zaposlenih osoba s invaliditetom visoke stručne spreme je 7% od ukupne zaposlenosti.

Kvotni sustav pokazao se iznimno važnim za povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom. Cilj nam je potaknuti poslodavce na značajnije korištenje zamjenskih kvota, stoga smo izmjenama zakonske regulative omogućili njihovo korištenje pod znatno povoljnijim uvjetima. Osim toga, naglasak je stavljen na daljnji razvoj sustava profesionalne rehabilitacije u kojem ključnu ulogu imaju Centri za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Unatoč ostvarenim postignućima, svjesni smo da je potrebno poduzeti još niz mjera i aktivnosti u svrhu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, kao i  provoditi afirmativne kampanje i senzibilizirati javnost o mogućnostima i potencijalima osoba s invaliditetom" istaknula je Zrinka Špoljarić, voditeljica Službe za aktivnu politiku zapošljavanja u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. Za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom izdvajaju se značajna sredstava. Tijekom 2018. godine, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom  isplatio je poticaje u iznosu od 101 milijun kuna, dok je za mjere aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdvojeno 44 milijuna kuna.

Problemi s prijevozom
Godine 2005. nastala je udruga Zamisli koja se bavi promicanjem kvalitetnog obrazovanja mladih i osoba s invaliditetom. Skupina entuzijasta počela je volonterski, no s vremenom su počeli rasti i prijavljivati se na natječaje. Kako su često radili i sa studentima s invaliditetom koji su zbog tada manjka niskopodnih tramvaja i velikog broja starih često izostajali s nastave, u Udruzi su prikupili novac i kupili kombi kako bi imali prilagođeni prijevoz, rekla je Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge.

"Studenti s invaliditetom nisu htjeli biti izuzeti s nastave i podzastupljeni, a propuštali su bitan dio sadržaja kao važan proces studijskog tijeka. Oni ne žele da ih se gleda kao netko kome treba pomoći već kao ravnopravne kolege i prijatelje. No, nema pristupačnog taksija i prilagođenim prijevozom smo im htjeli to olakšati, no bez cjelovite podrške institucija ne možemo financirati vozilo koje ima kapacitet za 3-6 osoba, uz 68 studenata koje nismo mogli prevesti. Važna je cijela infrastruktura i njezina funkcionalnost, a najveći problem je u sustavu. Također, problem nije samo osvještavanje poslodavaca, zapošljavanje osoba s invaliditetom, asistencija i prijevoz studenata, već i činjenica da se na fakultetima se nerazumne arhitektonske prilagodbe koje nisu funkcionalne. Potrebna je organizirana i sustavno uređena potpora", upozorava Marijon. No, dodaje da se pomaci danas vide te da se rješava širi spektar problema.

"Borimo se za prava osoba s invaliditetom i želimo jednakost, ali kada trebamo progovoriti o neravnopravnom položaju, bojimo se riskirati. Mlađe generacije danas se znaju zauzeti za sebe i s njima možemo graditi bolje društvo. Želimo svima osigurati iste uvjete, biti potpora svakom pojedincu, da oni sami budu ti koji osnažuju društvo", istaknula je Marijon i dodala da je važna i uloga medija kako bi se razbile predrasude. "Mediji nisu svjesni koliko rade na širenju svijesti okoline. Ne koristimo izraz invalid nego osoba s invaliditetom, još usvajamo određene pojmove. Projekt Iskustvo zlata vrijedi za nas je bila jedna odlična prilika kako bi stvari krenule na bolje", smatra Marijon.

Zakonska regulativa omogućila je poslodavcima ispunjavanje zakonske obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom i putem poslovnih ugovora koji se mogu sklopiti, istaknula je Jasenka Sučec, pomoćnica ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), te dodala da je jedan od problema taj što poslodavci često invaliditet povezuju s osobama u kolicima, a invaliditet se očituje u cijeloj paleti različitih invaliditeta. Svatko može raditi ako mu se osigura adekvatno radno mjesto.

"Imamo relativno dobro riješenu prilagodbu kada govorimo o tehničkoj ili arhitektonskoj organizaciji, ali kod zaposlene osobe, a ne sa studentima i na fakultetima. Razumna prilagodba radnog mjesta podrazumijeva i druge oblike prilagodbe kao što je npr. organizacija rada. Nekome možda treba preraspodjela radnih zadataka, fleksibilnije radno vrijeme, rad na pola radnog vremena. Sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom razumna prilagodba je pravo svake osobe, a poslodavac ima obvezu da je osigura. Nedostaje svijesti o tome i na tome treba dodatno raditi i informirati poslodavce. Naš Zavod je prošle godine izdao Priručnik s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta za 10 različitih stanja/bolesti i pisan je jednostavnim rječnikom. Sve češće smo ugodno iznenađeni pozitivnim primjerima poslodavaca, no potrebno ih je dodatno informirati", istaknula je Sučec i kao probleme navela i problem prijevoza te obaveznu stručnu praksu ili pripravništvo.

"Potrebno je utvrditi jesu li i u kojoj mjeri nezaposlene osobe s invaliditetom prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zapošljive.  Sukladno planu sve nezaposlene osobe s invaliditetom će proći procjenu o zapošljivosti u centrima za profesionalnu rehabilitaciju nakon čega ćemo imati realniju sliku. Ako neka osoba nije privremeno zapošljiva, tada su dobrodošli programi socijalnog uključivanja, odnosno radne aktivnosti", kaže Sučec. Od prošle godine bilježimo veće mogućnosti korištenja zamjenske kvote u vidu sklapanja ugovora o djelu sa studentima s invaliditetom te njihova stipendiranja i primanja na praksu, istaknuo je Alen Kolar, pomoćnik ravnateljice za sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom ZOSI-ja. U praksi su vidljivi dobri i pozitivni primjeri poslodavaca koji često zapošljavaju i izvan kvote, dakle shvaćaju da osobe s invaliditetom mogu i žele raditi, tako da interes poslodavaca više nije samo financijske prirode", zaključio je Kolar.