Ulaganja rizičnog i privatnog vlasničkog kapitala u klimatske tehnologije pala su u 2023. godini za 40 posto jer ekonomska neizvjesnost i geopolitički sukobi umanjuju povjerenje investitora, navodi se u nedavno objavljenom PwC-ovom izvješću o stanju klimatske tehnologije State of Climate Tech za 2023. godinu.

U okviru ovogodišnjeg izvješća analizirano je više od 8000 startupova na području klimatskih tehnologija i više od 32.000 transakcija u vrijednosti većoj od 490 milijardi dolara. Osnovni skup podataka na kojima se temelji analiza, PwC-ov indeks ulaganja u klimatske tehnologije (Climate Tech Investment Index), značajno je proširen ove godine, s gotovo dvostruko većim brojem startupova koji se prate i širim rasponom analiziranih vrsta transakcija u usporedbi s prošlom godinom. Utvrđeno je da je pad ulaganja u klimatske tehnologije bio znatno manji od prosječnog pada ulaganja u rizični kapital i privatni vlasnički kapital od 50 posto u svim sektorima.

Kao rezultat toga, udio financiranja rizičnim i privatnim vlasničkim kapitalom u klimatske tehnologije nastavio je rasti i čini više od 10 posto ulaganja privatnog vlasničkog kapitala u startupove u 2023. godini, u odnosu na 7 posto u 2018. godini.

Hrvatska kaska
Također postoje znakovi da ulaganja u klimatske tehnologije postaju sve popularnija, pri čemu iskusni investitori (koji su uložili u pet ili više transakcija povezanih s klimatskim tehnologijama) zauzimaju manji udio u ukupnom broju onih koji se bave klimatskim tehnologijama jer se udio investitora koji prvi put ulažu povećava. U međuvremenu, prvi put se više transakcija sklapa u srednjoj fazi razvoja projekta, a ne u njegovoj ranoj fazi.

Emma Cox, Globalna voditeljica aktivnosti vezanih za klimatska pitanja iz PwC-a UK, ističe je da je razvoj i široka primjena klimatskih tehnologija bitan dio suočavanja s klimatskim izazovima. Smatra da ne iznenađuje da su apsolutne razine ulaganja u klimatske tehnologije pale zajedno s tržištem,tali ta činjenica ipak zabrinjava.

“Dobra vijest je da je taj sektor imao dobre rezultate u relativnom smislu, s manjim padom ulaganja nego u drugim područjima. Također je ohrabrujuće vidjeti pomak u ravnoteži ulaganja prema tehnologijama koje mogu najviše smanjiti emisije. Taj pomak se sada mora nastaviti, a potrebno je i povećanje apsolutnih razina ulaganja u sve tehnologije koje imaju potencijal smanjenja emisija”, mišljenja je Cox.

Damir Kecko, partner i voditelj Odjela usluga transakcija PwC-a Hrvatska, dodao je kako izvješće o stanju tehnologije za klimatske promjene u 2023. otkriva velik pad u ulaganjima, odražavajući ekonomske neizvjesnosti. Ipak, ulaganja u klimatsku tehnologiju rastu, što ukazuje na privlačnost industrije.

“Pejzaž se razvija, s poslovima u srednjoj fazi koji prvi put premašuju one u ranoj fazi. Međutim, u Hrvatskoj još uvijek ne vidimo momentum u transakcijama u području klimatskih tehnologija unatoč činjenici da je veći broj domaćih poslovnih subjekata u fazi priprema projekata ili investicija.

Investiranje u tehnologije za klimatske promjene donosi pozitivan trend u učinkovitosti troškova, s povećanim ulaganjima u visokopotencijalne tehnologije poput solarnih elektrana i proizvodnje zelenog vodika. S druge strane izazovi predstavljaju prilike; pad ulaganja stvara jedinstvenu priliku za investitore koji žele biti pokretači inovacija u području klimatskih tehnologija”, smatra Kecko.

Interes za zelenim vodikom
U prijašnjim je izvješćima navedeno da se ulaganja ne dodjeljuju razmjerno potencijalu tehnologija za smanjenje emisija – s nerazmjernim udjelom ulaganja u tehnologije s nižim potencijalom. Iako ta praksa i dalje postoji, napravljen je ohrabrujući pomak u pravom smjeru. Značajna promjena dogodila se u industrijskom sektoru, koji je odgovoran za više emisija od bilo kojeg drugog sektora gospodarstva (34%).

Investitori su između 2013. i trećeg tromjesečja 2022. godine usmjerili nešto manje od osam posto ulaganja namijenjenih klimatskim tehnologijama u industriju. Udio ulaganja u industrijski sektor gotovo se udvostručio na 14 posto između četvrtog tromjesečja 2022. i trećeg tromjesečja 2023. godine.

Iako su ukupne razine ulaganja u padu, zabilježen je porast udjela ulaganja privatnog vlasničkog kapitala/rizičnog kapitala i potpora u klimatske tehnologije koje investitori izdvajaju za startupove koji se bave tehnologijama s većim potencijalom za smanjenje emisija.

Na primjer, udio solarne energije u ulaganjima proporcionalno je porastao za 24 posto, dok je zeleni vodik porastao za 64 posto. Hvatanje, iskorištavanje i skladištenje ugljika poraslo je za 39 posto od 2022. godine iako još uvijek predstavlja manje od 2 posto ukupnog financiranja klimatskih tehnologija.

Udio kapitala koji se ulaže u tehnologije s relativno nižim potencijalom za smanjenje emisija je pao, te se proporcionalni udio ulaganja u laka baterijska električna vozila smanjio za 50 posto od 2022. godine, a ulaganja u mikromobilnost za 38 posto. Doduše, područje mobilnosti u svojim različitim oblicima još uvijek čini 45% ulaganja.

Kriza je prilika
Analiza PwC-a pokazala da su posljednjih godina investitori sve manje zainteresirani za sklapanje transakcija u ranoj fazi razvoja projekta i okreću se prema sklapanju transakcija u srednjoj fazi, a razlozi za to uključuju izazove oko prilagođavanja ili implementacije klimatskih tehnologija za koje su potrebna velika ulaganja, kao i izazovno makroekonomsko okruženje.

Transakcije u ranoj fazi razvoja projekta činila su više od dvije trećine svih transakcija na području klimatskih tehnologija u 2018. i 2019. godini, da bi 2023. godine pala na oko 47 posto. Bez obzira na izazovne tržišne pokazatelje, u 2023. godini također je zabilježen stalan priljev investitora koji prvi put ulažu u klimatske tehnologije, naglašavajući činjenicu da je industrija u cjelini i dalje atraktivna.

Will Jackson-Moore, globalni voditelj za pitanja održivosti, PwC UK, konstatira kako su izazovno makroekonomsko okruženje, pad vrijednosti i geopolitička previranja doveli do pada tokova kapitala u pothvate vezane uz klimatske tehnologije za 40 posto u vrijeme kada je klimatskim tehnologijama kapital prijeko potreban.

“Iako takva industrijska i makroekonomska dinamika može narušiti povjerenje investitora, ona također predstavlja značajnu priliku za investitore da iskoriste postojeći pad i preuzmu vodstvo, jer će potreba za klimatskim tehnološkim inovacijama samo rasti”, zaključuje Jackson-Moore.