Hrvatska je po broju slobodnih zona i dalje rekorder u EU. Od ukupno 72 koliko ih se broji nakon Brexita, na području Hrvatske njih je 11. Istina, dvije od naših zona su u postupku likvidacije, a jedna je neaktivna, međutim, ali bez njih je Hrvatska na vrhu, zajedno s Češkom, koja također ima osam zona, a po sedam ih imaju Poljska i Španjolska.

Lučka područja

Premda se nakon ulaska u EU očekivalo da će interes za poslovanjem u slobodnim zonama nestati, veći dio zona još uvijek egzistira, a posebno su aktivne one u lučkim područjima. Prema izvješću o poslovanju zona u 2019., koje je Vlada jučer usvojila, ukupno je u zonama poslovalo 71 poduzeće, s ukupno 2,8 tisuća radnika, a ostvarili su 1,69 milijardi kuna prihoda i 166 milijuna kuna dobiti. Sam broj poduzetnika u zonama za petinu manji nego godinu ranije, a pridonijelo je tomu vođenje postupka likvidacije Krapinsko-zagorske slobodne zone, koji je pokrenut prije dvije godine, no još uvijek se likvidacija provodi i zona nije brisana iz sudskog registra.

Sličan je slučaj i sa Splitsko-dalmatinskom slobodnom zonom, u kojoj postupak likvidacije traje još i duže, od 2016. Neaktivnoj slobodnoj zoni Kukuljanovo, koja je dio industrijske zone Bakar, Vlada je čak morala na kraju oduzeti koncesiju, budući da u zakonskom roku nisu pokrenuli poslovanje u zoni, pa će u idućem vladinom godišnjem izvješću o stanju u zonama ona biti izuzeta od promatranja.

U lučkim zonama u Splitu, Puli, Pločama i Rijeci ostvaren je veći promet, 994 milijuna kuna, iako je to za 9 posto slabiji rezultat nego godinu ranije, a u kopnenim su zonama prihodi bili 700,5 milijuna i slabiji za 20 posto. Pojedinačno gledajući, najveće prihode ostvaruju poduzetnici u zoni luke Rijeka, njih četiri ukupno su uprihodili 547 milijuna kuna i na godišnjoj razini to znači 18-postotni rast, a ujedno i najbolji rezultat unatrag pet godina. U toj je zoni zaposleno 900 radnika, što je i najveći broj u odnosu na ostale zone. U Podunavskoj slobodnoj zoni Vukovar smanjen je broj poduzetnika, ali je njih šest koji posluju lani poboljšao prihode, bili su na razini od 292 milijuna kuna, a i dobit im je udvostručena.

Zona u Pločama lani je imala drugu godinu za redom slabiji rezultat, prihodi su “tanji” za 15 posto i iznose 261 milijun kuna. Pridonijelo je tomu značajno smanjenje broja korisnika, pet ih je napustilo zonu, no kod preostalih 19 povećan je broj zaposlenih, na ukupno 734. Ono što ovu zonu svakako izdvaja su rekordna ulaganja koja se odvijaju kod njezinih poduzetnika, a koja višestruko nadmašuju ulaganja u svim ostalim zonama i prelaze 150 milijuna kuna. U slobodnoj zoni Pula korisnici su imali slabiji prihod, ukupno 74 milijuna, s tim da je broj zaposlenih bio prepolovljen na 190. U splitskoj zoni je, pak, prepolovljen prihod tamošnjih poduzetnika, na 112 milijuna kuna, s tim da je i njihov broj blago smanjen, iako je kod preostalih devet zaposleno je 205 radnika, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na godinu ranije.

Pad prihoda

Još i veći pad prihoda od poduzetnika u splitskoj imali su u zoni Osijek, kod čijih je poduzetnika on bio na razini 214 milijuna. Pri tom je u zonu došlo dvoje novih korisnika, a njih ukupno 11 zapošljavalo je 133 radnika. U osječkoj zoni su ujedno, izuzme li se onu u Pločama, realizirana i značajnija ulaganja, oko 27 milijuna kuna, dok su desetak milijuna kuna manje bile ukupne investcije je u riječkoj slobodnoj zoni Škrljevo. U toj zoni, inače, konstatno posluje samo jedan korisnik, a ostvario je lani 28 milijuna kuna prihoda.

U Slobodnoj zoni Zagreb, Robnim terminalima na Jankomiru, lani je poslovalo 19 korisnika, za petinu manje nego godinu ranije. No, broj zaposlenih ostao je na istoj razini, 333 radnika, dok su prihodi bili veći za 37 posto, 166 milijuna kuna. Najveći dio korisnika ove zone bavio se skladištenjem, a dva proizvodnjom.