Kako iskoristiti digitalizaciju i koje digitalne mogućnosti su nam na raspolaganju teme su o kojima se raspravljalo na konferenciji Digitalna poslovna Hrvatska – digitalna transformacija međimurskog gospodarstva, održanoj u čakovečkom Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje.

Poslovni dnevnik i Večernji list zajedno kroz konferencije, predavanja i panele žele progovarati o benefitima digitalizacije, ali demistificirati taj pojam kroz stvarne brojke i primjere u realnom sektoru i u lokalnoj i državnoj upravi, istaknuo je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. “Želimo poslati poruku da je digitalizacija puno više od računala u uredu, a time i potaknuti državu i lokalnu zajednicu da krenu naprijed”, istaknuo je Nišević

Prema podacima Ministarstva uprave, u Međimurju je u sustav e-Građani prijavljeno oko 20.000 građana što je više od hrvatskog prosjeka, no za nas još uvijek nedovoljno jer smatramo da imamo više potencijala, naveo je župan Međimurske županije Matija Posavec te pritom istaknuo da je njihova želja, pa i cilj, da idu naprijed i uhvate korak s vremenom kako bi iznjedrili najbolja moguća rješenja na institucionalnoj razini, ali i sa stanovništvom i mentalitetom građana. “Digitalizacija je ključna za budućnost i želimo je usmjeriti na naše gospodarstvo i obrazovni sektor”, rekao je Posavec i pritom podsjetio da će prelaskom poslova Ureda državne uprave na Županiju 1. siječnja 2020. godine javna uprava postati još efikasnija. “Pojednostavit ćemo proces usluga na korist naših građana kako bismo s dva-tri klika u svoja četiri zida zamijenili čekanje u redovima i rješavanje birokratizacije”, poručio je župan.

Je li digitalna transformacija prolazni trend ili stvarna potreba naziv je predavanja koje je održao prof. dr. sc. Vjeran Strahonja s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Na početku je podsjetio kolika se količina događaja dogodi u jednoj minuti u virtualnom svijetu. “Svakodnevno bilježimo ubrzanje. Ako pogledate Netflix, 2017. godine bilo je 70 milijuna događaja u minuti, a danas, 2019. godine, riječ je 700 milijuna pregledanih sadržaja u isto toliko. Za najveće svjetske platforme trebalo je tri-četiri godine da sustav dosegne 50 milijuna korisnika”, naveo je Strahonja.

Digitalna transformacija je sveobuhvatna transformacija poslovanja s ciljem da se iskoriste sve prednosti i prilike suvremenih digitalnih tehnologija i njihova utjecaja na društvo, uzimajući u obzir budućnost, definicija je profesora Strahonje, koji ističe da nije riječ samo o automatiziranom procesu i jednom digitalnom proizvodu ili usluzi, već kontinuiranom i strateškom poboljšanju poslovanja primjernom digitalnih tehnologija. “U tom je sustavu posebno važna strategija poboljšanja, pronalaženje inovativnih poslovnih modela i procesa te stvaranje nove dodane vrijednosti za organizacije, kao i često zaboravljena komponenta korisničkog iskustva. Digitalna transformacija postoji u poslovnom, ali i svim drugim područjima poput javnog sektora, nevladinih organizacija i u svakodnevnom osobnom životu. Neke inicijative su postale sinonim za digitalnu transformaciju, npr. Industry 4.0 u području industrije. Digitalna transformacija nastavit će se pod kojim god imenom”, naveo je Strahonja i dodao da Europska unija u digitalizaciji vidi priliku i potencijal za rast društva.

Drugo predavanje obuhvatilo je temu e-Građana i digitalizacije društva, o čemu je govorio Božo Zeba, načelnik Sektora razvoja digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru.

Svijet je postao globalno selo

“Pitanje je gdje smo u digitalizaciji. Podatci pokazuju da HR indeks digitalnog gospodarstva i društva iznosi 47,4 i da smo na 20. mjestu ove godine, što je za dva mjesta više nego prošle. Dakle, učinili smo puno pozitivnog, digitaliziramo i ulažemo, premda se često govori da kasnimo za drugima. Moramo biti oprezni s digitalizacijom, ali važno je imati svijest o ljudskom društvu da ne odemo u krajnost. Svijet je povezaniji i postao je globalno selo, e-kompetencije danas su nova pismenost i lokalno stanovništvo potičemo da postanu e-Građani, no pojavile su se i lažne vijesti i dezinformacije, nepoželjno komuniciranje putem interneta, posebno društvenih mreža, posebno kibernetička sigurnost i brojne prijevare”, rekao je Zeba.

U Državnu informacijsku strukturu uloženo je više od 1,3 milijarde kune od početka korištenja fondova EU, apsolvirano je skoro 20 posto sredstava i pokrenuto 40-ak projekata, a svaki dan raste broj korisnika sustava e-Građani.

Zeba je spomenuo i projekt Centar dijeljenih usluga, državni Cloud koji vodi Ministarstvo uprave u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i Agencijom za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama APIS IT. Riječ je projektu vrijednom 362 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirano iz sredstava EU, a 15 iz državnog proračuna.

“Centar dijeljenih usluga poboljšat će razvoj platformi kao što su eGrađani i nove platforme ePoslovanja koje su također u planu za razvoj do kraja ove godine”, zaključio je. U sklopu konferencije održana je i panel diskusija o teoriji i praksi digitalne transformacije.

Božo Zeba, načelnik Sektora razvoja digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru, smatra da je Hrvatska na zadovoljavajućem nivou i da se ulaže, te da se nastoje maksimalizirati svi benefiti kroz korištenje fondova Europske unije. “Digitalna transformacija donosi nove paradigme, mali smo i ovdje kaskamo, što kao dio EU moramo popraviti. Moramo više apsorbirati razvoj obične mreže jer postoje perspektiva i želja. Program za prijavu programa za razvoj je otvoren i u tijeku je što se tiče pristupne mreže, a studija agregacijske mreže studija trebala bi biti gotova ovih dana. Potrebno je na tome raditi, tim više što se na to dugo čekalo. Veliku snagu ovdje imaju telekomi, premda kod nas ima malo velikih i više manjih igrača”, rekao je Zeba koji smatra da ne možemo napraviti digitalnu transformaciju dok nema konkretnih i vidljivih primjera. Dotaknuo se i teme zapošljavanja u IT sektoru te naveo da su kadrovi sve manje dostupni na tržištu koje vani IT stručnjake plaća za 30-ak posto više nego u Hrvatskoj. “Plaće, kreativni projekti, inovacijski centri i pristup tehnologijama ključni su za privlačenje i zadržavanje ljudi. Informacijska tehnologija ne smije se zatvoriti jer informatika dolazi u svakom području života”, istaknuo je.

U Hrvatskoj postoje područja od kojih imamo koristi, a u koja ne treba puno ulagati, smatra profesor s FOI-a Vjeran Strahonja, koji je spomenuo nepotrebno naplaćivanje podataka, poput onih poreznih obveznika, koje se u drugim državama ne naplaćuju. “Nedostaje nam poslovnih modela. Potrebno je organizirati se i usmjeriti resurse tamo gdje možemo napraviti veliki iskorak”, smatra profesor koji je pritom naglasio problem spore administracije i birokratizacije, kao i potrebu za kreativnim rješenjima i transformacijom poslovnih modela. “Ne možemo imati sustav platnih razreda po uredbi i plaćati IT stručnjake. Nedostaju nam tri segmenta: oni koji su kompetitivni i digitalno transformirani, zatim kohezijski dio kojim trebamo podići opću razinu društva u svim segmentima, te strukturni aspekt koji moramo zadovoljiti kako ljudi više ne bi odlazili”, istaknuo je Strahonja koji je mišljenja da skoro 50 posto studenata odmah po završetku studija odlazi u inozemstvo.

Tehnološko-inovacijski centar Međimurje danas radi s tvrtkama koje su predvodnice i sudionice digitalne transformacije, s njih 40-ak, većinom iz informatičkih sektora, čiji su poslovni modeli utemeljeni na korištenju digitalne tehnologije. No, kako objašnjava direktor centra Ivan Plačko, istovremeno rade s vanjskih klijentima koji su također napravili veliki iskorak po pitanju tehnologije i ljudi. “Kod nas paralelno imamo skupinu kojoj digitalna transformacija nije važna, a takvih reaktivnih poduzeća ima i zadovoljni su trenutnim stanjem pa ne shvaćaju koliko se toga drastično mijenja. Želja nam je iskoračiti prema takvim gospodarstvima i pomoći im u tranziciji. Ciljamo i na tradicionalna poduzeća i kako im pružiti praktički pristup kako bi pokrenuli proces digitalnih tehnologija, a zatim i transformaciju cijelog poslovnog modela. Imamo vrhunske stručnjake u Međimurskoj županiji, no s druge strane i one koji nisu svjesni potrebe, okruženja i što dolazi”, rekao je Plačko. Mišljenja je da se s digitalnom transformacijom mijenja poslovanje društva, što nekim poduzećima ne donosi puno, ali da u tradicionalnim sektorima postoji komponentna u kojoj je poznavanje mogućnosti digitalne tehnologije korisno i pruža drugačiju vrijednost. Dotaknuo se i radionice pod nazivom Razvoj digitalnog poslovnog modela pomoću DIGITRANS metodologije na kojoj je odaziv bio slabiji i gotovo, rekao je, poražavajući, što im je pokazalo da ljudi nemaju nikoga u poduzeću tko bi se bavio digitalnom transformacijom i njezinom primjenom u poslovanju, a smatra da je to ujedno rezultat manjka ljudi na tržištu koji poznaju tehnologije i mogu razvijati nove.

Mladi informatičari odlaze

Tvrtka AXIOM za razvoj i primjenu informacijskih tehnologija bavi se proizvodnjom softvera i pružanjem podrške za taj softver na području cijele Hrvatske i u manjoj količini vani. Njihove usluge koristi oko 250 pravnih osoba, a rade s gradovima, općinama i komunalnim poduzećima, pa i marincima.

Suosnivač i softverski inženjer tvrtke Damir Kolmanić smatra da uvođenje poslovnih modela, kada se govori o digitalnoj razvijenosti hrvatskog društva, treba imati pravilne motive, te da informatizacija vodi do toga da ljudi pametnije i efikasnije koriste svoje radno vrijeme. No, problem u softverskom radu predstavlja, istaknuo je, pronalazak obrazovanog kadra. “Počela je sezona svojevrsnog kanibalizma kada tvrtke angažiraju ‘headhuntere’ i otimaju kadrove. Naši fakulteti produciraju softverske inženjere i slična zvanja za IT sektor, no svijet je velik, a Hrvatska mala i granice za rad više gotovo pa ne postoje, a tu su i paušalni obrti. Problem nije to što ljudi odlaze već to što ne dolaze k nama. Ako želimo privući strance, moramo im ponuditi atraktivan studentski program, a stručnjacima novac”, rekao je Kolmanić.

Veliku transformaciju kroz digitalizaciju bilježi i arhitektura, premda je to u ovoj struci išlo puno sporije, rekla je Vesna Vrbanec, arhitektica u tvrtki DIA – Dizajn i arhitektura, konzalting i inženjering poslove. “Prije smo radili makete, a danas radimo 3D vizualizacije projekata, no potrebno je ulagati u hardver, softver i obrazovanje djelatnika, a to su velike svote novca što je izazov kod malih privatnika”, navela je Vrbanec koja smatra da je u procesu digitalizacije važno zadržati ljudski faktor i ne otuđiti se. “Digitalna transformacija za mene znači da imam sve alate i mogućnosti za projekte, kojima na jednostavan način mogu prezentirati svoju zamisao i izraziti kreativnost s realnom komponentom. Moramo surađivati s drugima koji nisu jednako razvijeni i prilagoditi im sustav, ali i ubrzati izdavanje građanskih dozvola. Moramo dobiti osnovne podatke za jedan obični projekt za koji inače mjesecima ne možemo dobiti uvjete. To su također problemi; bespotrebna čekanja i birokratizacija. Javna infrastruktura mora ojačati i ubrzati procese”, zaključila je arhitektica.

Implementaciju koncepta industrije 4.0 na rezultatima projekta Smart Factory HUB te pozive vezane uz digitalizaciju poslovanja predstavila je Iva Milašinčić iz HAMAG-BICRO-a, voditeljica projekta. Glavni cilj projekta vrijednog 1,8 milijuna eura bio je poboljšati okvirne uvjete za inovacije u području “pametne tvornice”, a sudjeluje deset partnerskih zemalja. Predavanje i radionicu o pripremi malih i srednjih poduzeća za tehnološku budućnost na temu 5G kao osnove transformacije industrije i društva održao je Hrvoje Hadžić, menadžer za inovacije, strategiju i razvoj poslovanja u Ericsson Nikola Tesla.