Iako je urod 30% slabiji, u proizvodnji mandarina Hrvatska je samodostatna

Autor: Marta Duić , 15. listopad 2019. u 22:00
Kvaliteta je neupitna, više od pola uroda odlazi u izvoz, no nužna je cjenovna konkurentnost/ Grgo JelaviĆ/PIXSELL

Za bolji i lakši plasman na vanjska tržišta treba povezati proizvođače i stvoriti partnerstvo s otkupljivačima, kažu analitičari iz Smartera.

Proizvodnja mandarina, jedne od rijetkih poljoprivrednih kultura u kojima je Hrvatska samodostatna, ove je godine količinski manja za 30-ak posto u odnosu na prošlu godinu.

Procjene kažu da se urod kreće 35.000 – 40.000 tona, mandarina je izuzetne kvalitete, a početna otkupna tržišna cijena formirala se na razini od 3,5 kune za kilogram. Kako kažu iz tvrtke Smarter koja je analizirala stanje tržišta, plasman bi trebao biti lak i po optimalnim cijenama, a procjenjuju da će se na domaćem tržištu potrošiti 15.000 tona, kao i na tradicionalnim izvoznuim tržištima – Slovenija, Srbija, BiH, Češka i Slovačka.

Izbjeći tržišni nered
"Kad pitate domaće trgovce, oni kažu da sezona mandarine počinje sniženjem dnevnih temperatura i početkom sezona prehlada. U početku berbe mandarinu je moguće prodati na zapadna tržišta (Velika Britanija, Njemačka), gdje nam je konkurencija španjolska i turska mandarina, u pravilu s nižom cijenom. Proizvođačima mora biti jasno da je nužna i cjenovna konkurentnost, posljednje procjene pokazuju da će cijena za izvoz biti između 2,70 – 2,80 kn/kg", kažu iz Smartera. 

 

40 tisuća

tona procjena je uroda ovog agruma u 2019. godini

Ponudili su i rješenja te tvrde da bi se nered na tržištu mandarine mogao izbjeći kada bi proizvođači djelovali organizirano i stvorili partnerstvo s velikim otkupljivačima. "Kroz zajedničku organizaciju, proizvođači bi mogli strateški upravljati planovima sadnje i berbe, ali i zajedničkim nastupom na tržištu. Uz to, kroz zajedničko planiranje i donošenje dugoročne politike te njihovo usklađivanje s potrebama tržišta, izbjegli bismo tržišni nered i sve oblike nelojalne konkurencije", smatraju u Smarteru. 

Marinada, jedan od većih otkupljivača voća i povrća u Hrvatskoj, već je otkupila više od 2900 tona mandarina s područja Neretve, a uoči berbe tražili su zaposlenike za rad u Slatini i Opuzenu.  "Interes je bio zadovoljavajući, zaposleno je stotinjak sezonskih djelatnika, većinom s područja Opuzena i Metkovića koji su i ranije radili kod nas, dok je jedan dio iz Hercegovine", kaže Hrvoje Radić, direktor prodaje i nabave u Marinadi.

Osim tržišnog aspekta za uspješan plasman na tržištu potreban je i dobro planiran marketing. Komentar o tome kako je 'Kristina mandarina' utjecala na popularnost ovog voća tražili smo od vodećih domaćih marketingaša."Smatram takvu vrstu komunikacije neprimjerenom i seksističkom i bez obzira na to bila ona planirana ili ne", komentira Nikola Žinić, kreativni šef agencije Bruketa&Žinić&Grey.

Utjecaj Kristine
Mario Fraculj, član Uprave HURA-e kaže da je vidljiv jasan apel na eroticizam što je kontroverzno s etičkog stajališta, ali i iz perspektive efikasnosti. Sljedeći aspekt jest viralnost, a Fraculj kaže kako je viralni marketing nepredvidiv – svjesni pokušaji mogu se pokazati promašajima, dok spontani napori mogu prouzročiti 'efekt lavine'. Širenju priče, tvrdi Fraculj, pridonijeli su i mediji.

 

Radić

Uoči berbe smo zaposlili stotinjak sezonaca s područja Opuzena i Metkovića.

"Oni su, poznavajući ukus konzumenata, prionuli izradi reportaža prateći svaki korak novopečene heroine, na čije atribute u pomanjkanju sadržajnijih tema za razgovor nisu ostali imuni ni pripadnici intelektualne elite. Kao i kod oglašavanja, i ovaj oblik komunikacije odraz je moralnog i vrijednosnog sustava društva u kojem živimo. A što je s našim bujnim, prirodnim i nešpricanim proizvodima iz doline Neretve? Sudeći po praznim kašetama iza Kristine, djelatnici OPG-a Ćelić Željanka mogu zadovoljno trljati ruke, no o većim i trajnijim učincima na popularnost i prodaju ovog agruma ne bih se usudio govoriti", zaključuje Fraculj.

Komentirajte prvi

New Report

Close