Iako je ove godine poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na lani, Hrvatska je i dalje među najslabije rangiranim zemljama svijeta po sposobnosti da razvije i očuva svoje talente.

Naime, prema izvješću Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska je zauzela 53. mjesto u konkurenciji 61 promatrane zemlje. U odnosu na prošlu godinu, kada smo bili 58., radi se o napretku.  U ovom izvješću Švicarska je prvorangirana zemlja, a slijede Danska, Belgija, Švedska, Nizozemska, Finska, Norveška, Austrija, Luksemburg i Hong Kong. Od zemalja novih članica EU, najbolje je rangirana je Poljska na 29. poziciji, a slijede Češka na 31., Slovenija na 35., Slovačka na 39., Mađarska na 50. te Rumunjska na 52. mjestu.

Od zemalja EU iza Hrvatske je jedino Bugarska na 57. mjestu. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu da je i ovo izvješće pobija tezu da je jedno od glavnih obilježja Hrvatske kvalitetna i obrazovana radna snaga ili je bar narušava čim dođe do usporedbe s ostalim, bivšim tranzicijskim članicama EU. "Samo istraživanje, odnosno rang pojedinih promatranih pitanja koja određuju ukupan rang, daje odgovor na pitanje zašto je pozicija Hrvatske tako loša. 

Za tržište nespremni
Među 61. promatranom zemljom Hrvatska je u području "Ulaganje i razvoj" 56. odnosno 59. po pitanjima prakse za vrijeme školovanja te obuke zaposlenika, u području "Privlačenja talenata" je 60., odnosno pretposljednja po pitanjima privlačenja i zadržavanja talentiranih ljudi te prisustvu visoko kvalificiranih radnika iz inozemstva, a u području "Spremnosti zemlje za ispunjavanje potreba tržišta rada" izrazito je nisko pozicionirana po nizu pokazatelja. Na primjer zadnja je po financijskim vještinama, a predzadnja po međunarodnom iskustvu radne snage. Razlozi ovako loše pozicije su dobro poznati, a to su niska ulaganja i obrazovni sustav koji se ne razvija sukladno potrebama tržišta", kažu u HGK.

Pojašnjavaju da su najveće rasprave oko obrazovnog sustava vođene oko tržišno nebitnih razloga poput uvođenja vjeronauka ili seksualnog odgoja u škole, a izostala je sveobuhvatna i tržišno orijentirana obrazovna reforma. "Naravno, sve se to već godina odvija u uvjetima preopterećenog proračuna i ukupno niskih izdvajanja za obrazovanje, istraživanje i razvoj.  Izdaci za istraživanje i razvoj godinama su među najnižima u EU, u 2015. godini iznosili su tek 0,85% BDP-a, a prema Nacionalnom programu reformi cilj ih je u 2020. godini povećati na 1,4% BDP-a. Osim ukupno niske razine izdvajanja, problem privlačenja talentiranih ljudi svodi se i na neadekvatno nagrađivanje u usporedbi s ostalim europskim zemljama, mogućnosti napredovanja i općenito lošeg tretiranja znanja i sposobnosti u društvu.

Naravno, loši rezultati istraživanja su dodatno naglašeni aktualnim post kriznim razdobljem, visokom razinom nezaposlenosti i odljevom mladih u inozemstvo.  Za "ispravljanje" takvog stanja nužno je niz mjera u obrazovnom sustavu, ali i općenito u ekonomskoj politici. Već i ovakva istraživanja daju približnu sliku u kojim područjima su najveća zaostajanja za drugim zemljama i gdje bi trebalo provesti najveće reforme", kažu u HGK. Razlog zbog kojeg se Hrvatska nalazi na 53. mjestu jasan je i Ivani Ninčević-Lesandrić, direktorici Poduzetničkog centra Soline te aktualnoj saborskoj zastupnici Mosta. 

Bez uvjeta za mlade
Ona ističe da se uspjeh bazira na tri ključna faktora: ulaganju i razvoju, privlačenju talenata i kapacitetu države koji nisu na razini na kojoj bi trebali biti.  "O tome dovoljno govori podatak da je udio hrvatskog izdvajanja za istraživanje i razvoj u BDP-u 2014. godine iznosio svega 0,79%. Od usporedivih EU tranzicijskih zemalja manje su izdvojile jedino Latvija i Rumunjska. Naši talentirani i visokokvalificirani mladi ljudi nažalost svoj prvi posao traže u inozemstvu jer nemaju ovdje tu priliku. Država im ne daje odgovarajuće uvjete za to, sve je na volji i snalažljivosti pojedinaca. S druge strana, kada i radimo edukaciju putem raznih mjera, ne osmišljavamo je pametno, odnosno na temelju relevantnih analiza", pojašnjava Ivana Ninčević-Lesandrić.