Trend pohađanja fakulteta u posljednjih nekoliko godina više nije iznimka, no baš u toj razini stručne spreme postoji i najviše fluktuacija.

U Hrvatskoj je još uvijek najviše zaposlenih sa stečenom srednjom stručnom spremom, a iako godišnje otvaramo i na desetke novih studijskih programa, obrazovane na visokim učilištima tržište rada još uvijek nevoljko prihvaća. U općoj populaciji prema praćenjima iz 2016. više od 70% zaposlenih bilo je srednje stručne spreme, a taj broj se nije znatno smanjio ni u 2017. kada je broj zaposlenih iste razine obrazovanja iznosio 62,88%. S druge strane postotak visokoobrazovanih raste, no i dalje iznosi tek 23,08%. Sa svim ovim problemima suočavaju se i osobe s invaliditetom, a s obzirom na stanje na tržištu rada i diskriminaciju s kojom se susreću, njihov pristup tržištu rada daleko je zatvoreniji. Stanje u općoj populaciji izravno se reflektira i na stanje u zaposlenosti osoba s invaliditetom. 

U 2016. godini 2416 zaposlenih osoba s invaliditetom ima srednju stručnu spremu, a pozitivan rast bio je prisutan i u 2017. kada je taj broj porastao na 2845 zaposlenih osoba što je čak 84,5% od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom. Kako je već ustaljeno osobe s invaliditetom upisuju strukovne programe u trajanju od tri godine, a prema podacima iz 2017. njih 553 ima završeno i četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje ili gimnaziju, a s obzirom na rast od 73 zaposlene osobe, situacija upućuje na nedovoljnu motivaciju pristupanja visokoškolskom obrazovanju. S druge strane, baš kao i u općoj populaciji, broj visokoobrazovanih raste, a iako je u 2017. ta brojka još uvijek bila mala (229 osoba), to je ipak bilo 21 osoba više nego godinu ranije.

Međutim, oni su činili samo samo 6,8% zaposlenih osoba s invaliditetom, dok je ukupni postotak visokoobrazovanih zaposlenih osoba znatno veći – 23,1 posto. Zapošljavanje osoba s invaliditetom raste u posljednjih nekoliko godina, no inkluzija još uvijek može biti zastupljenija. O zaposlenosti možemo govoriti s pozitivnim predznakom, no glavni problem jest upravo u nezaposlenosti. Iako postoji naznaka da u posljednjih nekoliko godina osobe s invaliditetom imaju otvoreniji pristup visokoškolskom obrazovanju, samo 298 osoba, odnosno 4,6 % iz ukupnog postotka nezaposlenih osoba s invaliditetom, evidentirano je u statistikama zavoda.

Dok je postotak visokoobrazovanih zaposlenih osoba znatno veći naspram postotka zaposlenih osoba s invaliditetom i iznosi 23,08 % Iako je najviše zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, ista situacija je i u broju nezaposlenih – njihov broj iznosi 5076 osoba od čega ih je čak 4029 završilo trogodišnju školu kao ekvivalent brzom pristupu tržištu rada.

Uzimajući u obzir podatke HZZO-a, evidentirano je 527 osoba s invaliditetom, a od toga njih više od pola prati status nezaposlenih. Zaposlenih je u prethodnoj godini bilo 229, ali da bi se brojka zaposlenih i nezaposlenih koji su dostigli razinu veću od srednjoškolskog obrazovanja barem izjednačila, potrebno je doskočiti brojci od još barem 69 zaposlenih. Na temelju istraživanja Eurostudent utvrđen je okvirni broj od oko 15% studenata s nekim oblikom poteškoća na visokim učilištima u Hrvatskoj.

Iako smo u prethodnim tumačenjima statističkih podataka ustanovili postupan rast motivacije osoba s invaliditetom za pristupanjem viskom učilištima, ta brojka s obzirom na postotak onih koji su završili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje ima potencijala rasti zato što ukazuje na sve veću prisutnost osoba s invaliditetom i u četverogodišnjim obrazovnim programima koji im otvaraju mogućnosti pristupanja državnoj maturi neophodnoj za upis fakulteta.  Podaci iz izvješća ukazuju na alarmantan podatak gdje čak 68% studenata smata da se unutar sustava visokoškolskog obrazovanja ne vodi računa o njihovim potrebama, a izvor nezadovoljstva je i stav koji prezentira kako njihov studijski program ne doprinosi budućoj zapošljivosti.