Zbog problema nepovoljnih demografskih kretanja i nedostatka radne snage u Hrvatskoj se, kao i u mnogim zemljama, sve više nameće potreba za većim uključivanjem umirovljenika u svijet rada. Uskoro na našem tržištu slijedi i novi korak u tom smjeru. U najkraćem, odskora se krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine proširuje i na korisnike obiteljske mirovine. U pripremi su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) kojima će se to regulirati. Izglasavanje je predviđeno po hitnom postupku pa su i za javno savjetovanje otvoreno ovaj tjedan određena samo četiri dana.

Korisnika obiteljskih mirovina u svibnju je bilo 216 tisuća, uz prosječan iznos neto mirovine od 2097 kuna. To je manje od prosječnog iznosa mirovine u Hrvatskoj. U većini slučajeva korisnici obiteljske mirovine su starije osobe nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, pri čemu ih je više od 27 posto potencijalno izloženo riziku od siromaštva, ističe se u obrazloženju zakonskih izmjena.

Dodatni prihod

U nadležnome Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike procjenjuju i da bi mogućnost rada do polovice radnog vremena u toj skupini već ove godine moglo iskoristiti više od tisuću osoba, dogodine bi se njihov broj mogao povećati na 3200, a za dvije godine oko 4100 korisnika obiteljskih mirovina.

Prema postojećem ZOMO-u, korisnicima mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine, ali od tog općeg pravila izuzeti su npr. korisnici starosne mirovine i nekadašnji dugogodišnji osiguranici koji nastave raditi uz izmijenjen ugovor radu ili se zaposle do polovice punog radnog vremena, zatim korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili profesionalne nesposobnosti za rad neovisno o radnom vremenu, te korisnici prijevremene starosne mirovine koji se zaposle do polovice punog radnog vremena.

Socijalna uključenost

Posljednje proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine uređeno je u okviru mirovinske reforme iz 2018. s primjenom od početka 2019., a otada se broj umirovljenika koji rade više nego utrostručio.

Onih koji primaju mirovinu i usto i rade trenutno ima ukupno 17.690, pokazuju najsvježiji podaci HZMO-a. Imajući u vidu potrebu za što većim uključivanjem umirovljenika u svijet rada, u resornom ministarstvu rada i ističu kako su i programom Vlade za ovaj mandat zacrtana dodatna proširenja kruga umirovljenika koji mogu raditi te općenito poticanje duljeg ostanka u svijetu rada i nakon 65. godine života, svima koji to žele. Osim što se time umirovljenicima omogućuje ostvarivanje dodatnog prihoda, na taj se način osigurava i dodatna radna snaga te prijenos stečenih znanja na mlađe radnike. Uza sve, dodaju, zapošljavanje u starijoj dobi doprinosi smanjenju siromaštva i povećanju njihove socijalne uključenosti.

Korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu. Najnovije zakonske izmjene za proračun će s jedne strane značiti povećanje rashoda na stavci mirovina, a istodobno se očekuje povećanje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje jer će dio postojećih korisnika obiteljskih mirovina iskoristiti mogućnost rada i primanja mirovine.