Da ministar Boris Lalovac danas izda obveznice, zadužio bi vrlo jeftino unatoč rejtingu 'smeća'.
More likvidnosti na svjetskim tržištima i povijesno niske kamatne stope snizili su prinose i na domaći dug, pa bi trenutačno Hrvatska platila malo više od četiri posto. -Uoči drugog ovogodišnjeg preslagivanja proračuna u rujnu, u financijskim krugovima sve su glasnije spekulacije da će država ponovno izaći na tržište duga. Iako je prije obrisa proračun rano govoriti o mogućem iznosu izdanja, pretpostavlja se da bi iznos bio najmanje milijardu eura, a vrlo vjerojatno i više.
1,25mlrd.
eura zadužila se Hrvatska u svibnju uz kamatu iznad četiri posto
Budući da oporavka u Europi nema, a deflacijski pritisci ne jenjaju, u idućem razdoblju očekuje se dodatni pad prinosa 'core' zemalja, ali i brzorastućih tržišta, što posredno spušta cijenu hrvatskog duga. Tu bi priliku trebala iskoristiti i Hrvatska, smatraju analitičari. "Sada je povoljan trenutak za predrefinanciranje za sljedeću godinu, što će zasigurno učiniti mnogi prudentni izdavatelji obveznica", kaže glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić. "Trenutačno nema govora o razinama iznad šest posto, kakve su bile prije samo godinu dana", ističe.Trenutačni prinos do dospijeća obveznicu u eurima koja dospijeva 2022. iznosi 3,8 posto. 'Spread' iznad relevantnog 'benchmarka', odnosno njemačke desetogodišnje obveznice, je 334 bazna boda, što znači da Hrvatska sada izdaje eursku obveznicu, to bi platila oko 4,2 posto prinosa.
Dolarska obveznica bila bi nešto skuplja: prinos na američki 10-godišnji trezorac je 2,35 posto, pa bi uz spread 272 boda kamatna stopa bila oko 5,5 posto. Tako je vrlo izgledan paradoksalni scenarij da se Hrvatska unatoč sve lošijim ekonomskim pokazateljima i padu BDP-a od 0,8 posto (11. kvartal zaredom) uspije jeftino zadužiti. Takva serija pada nije zabilježena u Europi u posljednjih 60-ak godina u zemlji sa stabilnom vladom, ocijenio je ekonomist Željko Lovrinčević, dodajući da čudi razina lakoće kojom to više nikoga ne smeta jer Hrvatska tim ritmom zapravo ide prema bankrotu. "Treba rezati državnu potrošnju ili će platiti povjerenje investitora", upozorava Zdeslav Šantić iz Splitske banke. Jeftinog novca ima u izobilju, no to je iluzija koja se može preokrenuti preko noći i što bi uz razinu duga za Hrvatsku značio argentinski scenarij.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Naslov i tekst su vrijedni samo sa aspekta faktora nacionalnog karaktera. Naime, “možemo se zadužiti” je govor podsvjesti: i dalje se zaduživati a ne raditi da bi mogli otplatiti značajniji dio duga – unatoč rejtingu koji je “smeće”. Sugerira se da smo ne samo pametni nego da imamo i sreću.
Bravo autor, bravo ministar financija koji je – ako je vjerovaqti medijima – jedan od onih koji imaju kredit u “švidcarcima”. Ako je to istina, onda mu toliko tog nije jasno da bi bilo bolje da na tu funkciju nije nikada niti došao.
Takvo rezoniranje je svjetlosnim godinama daleko od pojmova poput primarnog budžetskog suficita kao prvog i najtežeg koraka prema uravnoteženom budžetu – pojmovi koji će i u Hrvatskoj postati aktualni. Jer, kako je napisao jedan novinar Jutarnjeg lista, “sve smo bliži MMF-u” (a s njime i ECB-u i Komisiji EU odnosno “trojki”).
No, “trojka” neće biti nimalo sentimentalna
Koliko dobar deal je 4% ovisi o inflaciji. Ako je inflacija 3.5% onda je to jako dobro zaduzenje. Ako je inflacija 0.5% onda je lose zaduzenje. Ako je deflacija onda je katastrofa.
Schäuble zatvara slavinu, bankrot Hrvatske neizbježan?
Vaš link …
i bankrot će biti veliki uspjeh .
Uključite se u raspravu