Koliko je (ne)realno očekivati da će promet u maloprodaji tijekom i ovog prosinca iznositi 11 milijardi kuna, što se najavljuje već drugi tjedan. Prosinac je mjesec bogat blagdanima, u ozračju tradicije i treperavih žaruljica, on nedvojbeno mami na veću potrošnju nego bilo koji mjesec u ostatku godine. Hoće li tako biti i u 2014.? 

U Hrvatskoj gospodarskoj komori Josip Zaher, potpredsjednik za trgovinu, financije i turizam i Tomislava Ravlić, pomoćnica direktora Sektora za trgovinu ocjenjuju da će i ovaj prosinac, premda se kupci ponašaju sve racionalnije, a i deflacija cijena ostavila je posljedice, donijeti potrošnju ukupno iskazanu kroz 11 milijardi kuna. Deflacija na godišnjoj razini u sektoru trgovine, kaže Zaher, iznosi oko dva posto pa će kupci za isti iznos kuna zapravo dobiti puniju košaricu. U jednom detalju ipak se ne slažu, dok Ravlić smatra da iz prosinačkih 11 milijardi kuna 20-ak posto otpada na motorna vozila, rezervne dijelove i gorivo Zaher podsjeća da je glavnina nabavke velikih flota motornih vozila bila u prvom polugodištu pa ta stavka u prosincu neće imati visok udjel.

U razdoblju ponovnog rasta broja nezaposlenih i stagnacije plaća te uz činjenicu da, unatoč navodno rekordnoj turističkoj sezoni, promet u trgovini na malo tijekom prvih devet mjeseci ove godine naspram lani ne bilježi uzlaznu putanju već stagnaciju, teško je samo u prosincu očekivati šoping težak 11 milijardi kuna. U hrvatskim okvirima baš i nema plodnog tla za optimizam koji nastoje posijati Zaher i Ravlić.

Naime, sustav fiskalizacije najbolja je ilustracija za rješavanje velikih enigmi iz proteklih godina o šopingholičarskoj rastrošnosti u prosincu. Iako se i za prosinac iz 2013. najavljivala potrošnja 11 milijardi kuna fiskalizacija je demistificirala snove. Naime, podaci Porezne uprave otkrivaju da je u prosincu 2013. u sustav fiskalizacije stiglo oko 108 mil. računa iz sektora maloprodaje i veleprodaje, ukupne vrijednosti 8,99 mlrd. kuna.

Blagdanska groznica trajat će svega nekoliko dana

Riječ je o ukupnoj tzv. G-djelatnosti trgovine, ona uključuje prodaju na veliko i malo, te popravak motornih vozila i motocikla što izravno govori da je lani u klasičnoj maloprodaji promet bio znatno manji od spomenutih 8,99 milijardi kuna.  

Na tragu ‘istine’ iz fiskalizacije su i izračuni Državnog zavoda za statistiku gdje su na zahtjev Poslovnog dnevnika potrošnju u maloprodaji u prosincu unatrag nekoliko godina očistili od prometa vezanog uz kupnju motornih vozila, rezervnih dijelova i goriva. Ta lista brojki svjedoči rast potrošnje do 2007. kada su Hrvati posljednji puta u prosincu bili rastrošni i u trgovačkim centrima ostavili 9,1 milijardu kuna. Nakon tog izdašnog šopinga krivulja pada i za blag-danski mjesec u 2013. iznosi 8,1 milijardu kuna.    

Ivan-Damir Anić, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu, ne vidi optimi-zam u 2014. jer su, kaže, gospodarstvo i trgovina na malo u krizi.

“Ekonomski institut za 2014. predviđa smanjenje BDP-a realno za 0,6 posto uz pad potrošnje kućanstva za 0,3 posto. U kumulativu promet je smanjen za 0,1 posto u prvih devet mjeseci ove godine. Usprkos deflaciji, koja je izražena ove godine i poreznom rasterećenju, ne možemo očekivati poboljšanja u kretanju potrošnje i prometa na malo u prosincu ove godine,” smatra Anić te kao argument navodi i rezultate iz prošlih godina. “U odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini, u 2013. promet u trgovini na malo je realno smanjen za 2,1%, u 2012. za 15,1%, a u 2011. godini za 9,6%. Ograničavajući čimbenici su i niske plaće, visoka neza-poslenost, izraženi potrošački pesimizam i neizvjesnost o budućim kretanjima,” upozorava Anić.

Slično razmišlja i Dražen Lulić iz tvrtke Caper, specijalist za analitiku tržišta maloprodaje. “Ne očekujem značajnije promjene u potrošnji za blagdane u odnosu na prethodna razdoblja jer je raspoloživi dohodak stanovništva i nadalje pod pritiscima negativnih makroekonomskih kretanja. Moguća je određena promjena samog oblika potrošnje, očekuje se da će tzv. blagdanska groznica trajati kraće i vjerojatno se odnositi samo na posljednji vikend i par dana pred Božić,” iznosi.

Najavljeno porezno rasterećenje plaća Lulić smatra pozitivnim za poticanje osobne potrošnje. No, ističe: “Tek ćemo vidjeti koliko će se to odraziti na samo povećanje potrošnje, a koliko za krpanje minusa, kredita i ostalih zaduženja”. Iscrpljeni dugogodišnjom krizom moguće je, smatra, da će određeni broj građana povećanje raspoloživog dohotka preusmjeriti u štednju, radi opreznijeg gospodarenja kućnim budžetom.