Europski poljoprivrednici već nekoliko godina oštro kritiziraju trgovinski sporazum između Europske unije i trgovinskog bloka južnoameričkih država Mercosur o slobodnoj trgovini. Tvrde da taj sporazum opasno prijeti njihovu sektoru zbog čega ga osporavaju. U toj borbi su im se pridružili i domaći poljoprivrednici iz Hrvatske poljoprivredne komore koji su podržali zajednički stav udruženja EU poljoprivrednika Copa Cogeca.

Copa Cogeca upozorava na ogromne razlike u proizvodnim standardima i tvrdi da će uvoz Mercosurove poljoprivredne robe de facto uspostaviti dvostruke standarde i nepoštenu konkurenciju za neke ključne europske proizvodne sektore. Ističu da je vrlo važno da se sporazum pravilno provodi i jamči reciprocitet za poljoprivredno-prehrambena poduzeća EU-a, posebice mala i srednja europska poduzeća.

“Mercosur nije istinsko jedinstveno tržište, već je vrlo protekcionističko i ima mnoge prepreke u odnosu na proizvode EU-a. Primjerice, Brazil je glavni dobavljač mesa Uniji, ali nameće ograničenja, koja nisu u skladu s međunarodnim pravilima, na mnogim našim mesnim proizvodima”, kažu u ovom udruženju.

Prosvjed u Bruxellesu
Iz Hrvatske poljoprivredne komore ističu kako se protive trenutnom ugovoru i dvostrukim mjerilima jer smatraju da Europska komisija ne može tražiti od naših proizvođača visoke standarde, a uvoziti robu po niskoj cijeni i niskim kriterijima proizvodnje.

“HPK je već više puta reagirao sa zabrinutošću na Mercosur sporazum i na nacionalnoj i na EU razini. Glavni kamen spoticanja je uvoz u EU roba koje se u EU proizvode, po standardima koji nisu u EU dopušteni ili su niži od istih; tu konkretno mislimo na procese i sredstva koje se koriste kako u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji tako i u preradi izvan EU.

Naši stavovi su javni i izražavamo ih kod svih medijskih komunikacija, kako kroz HPK platformu tako i kroz krovnu EU COPA-COGECA platformu. Ministarstvo poljoprivrede, te naši EU parlamentarci upoznati su s našim stajalištima, no nismo dobili nikakvu konkretnu reakciju”, ističe predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Nedavno održan prosvjed poljoprivrednika u Bruxellesu pokazao je da ih problem uvoza poljoprivredne i prehrambene robe u EU i dalje tišti, zbog čega su prosvjedovali protiv ovog sporazuma koji će povećati uvoz sa zemljama Južne Amerike iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja. Ni u Vladi premijera Andreja Plenkovića nema potpunog jedinstva s obzirom da ga Ministarstvo vanjskih i europskih poslova bez zadrške podržava, dok u Ministarstvu poljoprivrede postoji skepsa.

U Bruxellesu očekuju kako će se ovim sporazumom ojačati ekonomsku sigurnost EU-a u podijeljenom svijetu jer je, kako ističu, “u današnjoj složenoj geopolitičkoj klimi osiguravanje trgovinskih sporazuma s pouzdanim partnerima ključno za ekonomsku otpornost i sigurnost EU-a”. A takvi sporazumi štite ključne opskrbne lance, smanjuju ovisnosti i osiguravaju pristup kritičnim resursima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

MVEP podržava
Ovaj sporazum podržava MVEP iz kojeg tvrde da bi potpisivanje i što skorija primjena tog sporazuma ne samo donijela gospodarske koristi objema stranama, već bi ojačala globalnu prisutnost EU, kojoj je u interesu snaženje strateških partnerstva kroz stvaranje čvrstih trgovinskih veza. Jednako važan je i geostrateški argument s obzirom na utjecaj Kine i SAD-a u regiji.

S obzirom da još sve zemlje nisu sigurne koliko je taj sporazum dobar za poljoprivrednike, pri čemu je Francuska najvažnija zbog svoje vodeće poljoprivredne proizvodnje, u MVEP-u kažu da slijedom političkog dogovora iz 2019. i dodatnog instrumenta uz Sporazum iz 2023. koji adresira zabrinutosti pojedinih država članica u pogledu održivosti, Vlada RH podupire rad Europske komisije na iznalaženju rješenja za premošćivanje preostalih zabrinutosti pojedinih država članica.

No da u hrvatskoj Vladi postoji strah i oprez oko potpisivanja sporazuma, svjedoči i stav Ministarstva poljoprivrede. Uz već spomenute prednosti koje Sporazum donosi, u Ministarstvu poljoprivrede ističu da ipak postoji rizik da će se na tržištu EU-a pojaviti proizvodi proizvedeni prema nižim standardima zaštite okoliša i sigurnosti hrane te da će uvoz jeftinijih poljoprivrednih proizvoda ugroziti održivost malih i srednjih poljoprivrednika u EU.

U Ministarstvu poljoprivrede su podsjetili da se MVEP, koji predstavlja Hrvatsku vladu u pregovorima, oko trgovinskih pitanja vezanih uz poljoprivredne i prehrambene proizvode konzultira s njima, a u tim konzultacijama Ministarstvo poljoprivrede tijekom pregovora ukazivalo je na osjetljivost hrvatske poljoprivrede i moguće rizike potencijalne liberalizacije određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, primjerice goveđeg mesa, šećera, peradi.

Kako su više puta istaknuli, osjetljivost liberalizacije trgovine nije vezana isključivo uz ovaj sporazum, već i uz učinke drugih sporazuma koje je zaključila EU, kao i onih oko koji se trenutno pregovara. Njihov je načelni stav kako trgovinska politika EU-a treba biti bolje usklađena s poljoprivrednom politikom te kako liberalizacija tržišta ne bi trebala biti sama sebi cilj.

“Zalažemo se za primjenu istih standarda koje moraju ispunjavati proizvođači u EU te smatramo da ovaj zahtjev mora biti sadržan u trgovinskim sporazumima koje sklapa Europska komisija. Pozitivno je da je od 2019. do sad bilo razgovora o primjeni visokih standarda sigurnosti hrane i drugih uvjeta koji su propisani u EU, međutim, promatrajući upravo potencijalne efekte tog sporazuma, ne bi se smjelo zanemariti masovne prosvjede poljoprivrednika diljem EU-a koji su potaknuti nezadovoljstvom zbog sve većih troškova proizvodnje i uvozom jeftinih proizvoda koji u konačnici te standarde ipak ne zadovoljavaju.

Budući da se u ovom slučaju očekivala politička odluka o stupanju ovog Sporazuma na snagu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je, u skladu sa svojim ovlastima u trgovinskoj politici naše zemlje, upozorilo na osjetljivost poljoprivredno-prehrambenog sektora te na potrebu da se europski, a time i hrvatski poljoprivredni proizvođači zaštite od potencijalnih negativnih efekata primjene ovog Sporazuma”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Von der Leyen o dobitku
Očito je da stvar još nije gotova, jer kao što se vidi i unutar same Vlade postoje oni koji objeručke prihvaćaju Sporazum s MERCOSUR-om, ali i oni koji su skeptični i traže dodatne osigurače da poljoprivreda neće patiti. Sigurno je kako u ostalim zemljama članicama EU postoje slične nedoumice.

Ono što najviše plaši hrvatske poljoprivrednika, koji su i sada već poprilično ugroženi od uvozne hrane, jer nam je deficit u trgovini poljoprivrednim proizvodima sa svijetom već sada oko 2 milijarde eura, je da će cijela EU postati u konačnici tržište za uvoz jeftinije hrane, koja će ugroziti konkurentnost EU proizvoda.

Naime, EU provodi sve oštrije zelene politike koje stvaraju sve veće prepreke proizvođačima, sve im je manji dohodak i proizvodnja, a konkurentnost pada. Kako ističu, EU će postati uvoznik jeftine hrane, kao što je to već danas Hrvatska, čija je proizvodnja sve manja gotovo u svim sektorima proizvodnje.

Politički dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, o kojem se pregovori vode već 25 godina, Europska unija i južnoamerički trgovinski blok Mercosur postigli su prošli petak u Montevideu. Predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen izjavila je tom prilikom da je to sporazum u kojem su obje strane na dobitku i koji će donijeti značajne koristi potrošačima i poduzećima na obje strane Atlantika. Sporazum je postignut u glavnom urugvajskom gradu Montevideu u kojem je održan summit tog trgovinskog bloka koji čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj.

Dogovoru se najviše protivi Francuska koja želi zaštiti svoje poljoprivrednike od južnoameričke konkurencije, a veliki otpor pružaju i aktivisti za zaštitu klime koji strahuju da bi sporazum mogao dovesti do daljnje deforestacije u južnoj Americi. S druge strane, Njemačka je veliki zagovornik sporazuma, kao i Španjolska. Francuskoj se u protivljenju sporazumu nedavno pridružila Poljska, pa se činilo da je potpisivanje sve manje vjerojatno.

No, potpisivanje sporazuma nije kraj priče. U idućih šest mjeseci treba napraviti pravnu pripremu teksta o kojem će glasati Vijeće EU-a, to jest države članice i Europski parlament. Za potvrđivanje je potrebna kvalificirana većina u Vijeću EU-a, odnosno najmanje 55 posto država članica u kojima živi 65 posto stanovništva EU-a. U Europskom parlamentu potrebna je natpolovična većina. Za odbijanje sporazuma Francuska bi morala okupiti još barem tri članice koji čine najmanje 35 posto stanovništva EU-a, što se ne čini nemogućim, pogotovo ako pridobije Italiju.

Von der Leyen je u rekla da se u pregovorima vodilo računa o zabrinutosti europskih farmera i da sporazum sadrži snažne odredbe za zaštitu njihovih interesa, te dodala kako je više od 350 europskih poljoprivrednih proizvoda zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla te da su europski standardi za hranu i zdravlje ostali netaknuti.

Isto tako, naglasila je da će se izvoznici iz zemalja Mercosura morati striktno pridržavati tih standarda da bi imali pristup tržištu EU-a, a sporazum će donijeti europskim tvrtkama 4 milijarde eura godišnje ušteda na carinama. Kada profunkcionira, uklonit će trgovinske zapreke i povećati izvoz, stvarajući tržište od oko 700 milijuna ljudi.