Država je novim Pravilnikom o prodaji bezreceptnih lijekova ugrozila poslovanje stotina malih ljekarni koje će ulaskom trgovačkih lanaca na tržište ostati bez znatna dijela prihoda, a istodobno nije proveden najavljeni projekt uvođenja novih usluga u ljekarne, koje bi tako dobile novi izvor prihoda, što je proljetos najavljivao i sam ministar zdravlja Siniša Varga.

Upozorava na to Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore, podsjećajući na još neriješen problem otežane naplate za lijekove na recept od HZZO-a, s rokovima plaćanja koji premašuju 200 dana. "U takvim uvjetima protiv smo liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova, jer će posljedica biti zatvaranje ljekarni, i to u malim mjestima. Smatramo da odredbe Pravilnika dovode ljekarnike u neravnopravan položaj jer prema Zakonu o ljekarništvu ljekarnici moraju imati zaposlene magistre farmacije na puno radno vrijeme, dok specijalizirane trgovine magistre mogu zapošljavati na nepuno radno vrijeme. Usto, projekt uvođenja dodatnih usluga u ljekarne, kao što su mjerenje tlaka i šećera, koje je HZZO navodno bio spreman platiti, nije proveden", kaže Portolan.

Komora je, napominje, nekoliko puta zbog mnogih otvorenih pitanja tražila sastanak s ministrom zdravlja, no zasad nisu dobili termin. Šef Komore navodi primjere iz svijeta koji su pokazali da modeli liberalizacije nisu imali željeni učinak. "Švedska je 2009. paracetamol stavila u kioske i otad je broj slučajeva trovanja paracetamolom zbog predoziranja udvostručen, 2013. u Švedskoj se od tog lijeka otrovalo oko 4,5 tisuće ljudi, pa su shvatili da su troškovi liječenja otrovanih viši od eventualnog benefita veće dostupnosti lijeka te je švedska agencija za lijekove paracetamol vratila u ljekarne. To će se kad-tad dogoditi i u Hrvatskoj", smatra Portolan. Ljetos objavljenjo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije pokazalo je da liberalizacijom tržišta bezreceptnih lijekova nisu postignuta dva osnovna cilja: veća dostupnost i niže cijene.