Financiranje energetske obnove kroz buduće uštede (ESCO) je model koji u Europi i svijetu već godinama uspješno funkcionira dok su u Hrvatskoj njegovi dosezi skromni. Radi se o investicijskom potencijalu koji se mjeri u milijardama kuna, a u konačnici i eura. No, prije svega je potrebno urediti pravni okvir i stvoriti uvjete za jaču participaciju privatnog kapitala.

Do 2020. bi samo iz EU fondova mogli za ovu svrhu povući 212 milijuna eura, a ukupne prilike za investicije iz privatnih izvora su i višestruko veće. Kako pojašnjava Vedran Uran, voditelj tima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za energetsku efikasnost u regiji, te konzultant tvrtke GreenMax Capital Advisors, ESCO je u Hrvatskoj prisutan već 10-ak godina, no do sada je mali broj tvrtki prepoznao i ušao u ovaj biznis. No, unatoč tome, kaže Uran, realizirano je nekoliko zanimljivih projekta, čak i u uvjetima nepostojanja pravnog okvira koji bi uređivao energetsku učinkovitost. "Novi Program energetske obnove zgrada za razdoblje od 2016. do 2020. godine Vlada bi trebala vrlo brzo usvojiti, dok bi ga i dalje trebala provoditi Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). U segmentu javne rasvjete očekuje se izrada nacionalnog programa za razdoblje do 2020. pri čemu se predviđa sufinanciranje projekata iz EU fondova u iznosu od 20 milijuna eura što je premalo s obzirom na to da je u Hrvatskoj potrebno zamijeniti još najmanje 900.000 lampi.

Naime, dosad je zamijenjeno tek oko 100.000 lampi", kaže Uran. Iako stidljivo, u projekte energetske učinkovitosti se ipak uključuju i privatne tvrtke. Kod rekonstrukcije javnih zgrada najčešće se nadmeću ESCO tvrtke sa svojim podizvođačima, dok su kod rekonstrukcije javne rasvjete u najvećem dijelu prisutni proizvođači štedljivih žarulja spremne da sudjeluju u financiranu projekata. "Može se sa sigurnošću reći da u Hrvatskoj ima više od 10 tvrtki koje mogu pružati ESCO usluge i koje su dosad sudjelovale na natječajima za projekte rekonstrukcije javnih objekata. S obzirom na to da javne ustanove imaju sve manje novaca, a žele energetski obnoviti svoje objekte, može se sa sigurnošću zaključiti kakoa će broj ESCO tvrtki na hrvatskom tržištu sve više rasti", navodi Uran. Na razvoj ESCO-a u Hrvatskoj su, prije svega, utjecale bespovratne potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, posebno u segmentu jedinica lokalne samouprave (JLS).

"Dosad je ugovoreno ili u fazi ugovaranja 300.000 kvadratnih metara korisne površine javnih objekata odnosno 20 projekata i 90 zgrada, dok je vrijednost ulaganja oko 600 milijuna kuna. Dosad je realizirana energetska obnova u 80.000 kvadratnih metara korisne površine javnih objekata s vrijednosti ulaganja oko 125 milijuna kuna. To je sve financirano vlastitim sredstvima ESCO tvrtki ili u kombinaciji s kreditnim sredstvima. To znači da se javni sektor nije morao zaduživati u čijim se objektima sada ostvaruje energetska ušteda od 50 posto pa i više", pojašnjava Vedran Uran. Dodaje da se slična situacija dogodila i kod javne rasvjete za čiju je rekonstrukciju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti u zadnje tri godine osigurao više od 80 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

"JLS-ovi koji su se javljali na pozive za dodjelu tih sredstava u najvećem dijelu su sami financirali projekte, no sve su se više odlučivali i na korištenje ESCO usluga. Tako je u posljednjih godinu i pol dana objavljeno 30-ak natječaja za realizaciju projekata rekonstrukcije javne rasvjete po ESCO modelu. U najvećem dijelu JLS-ovi su sami pripremali dokumentaciju za javno nadmetanje, dok su neki koristili besplatnu tehničku pomoć putem programa REEP kojeg provodi EBRD u suradnji s konzorcijem CMS i GreenMax Capital Advisors kao konzultantima. Taj program, financiran sredstvima EU fonda,  prvim je objavljenim javnim natječajem za projekt rekonstrukcije javne rasvjete u gradu Vrbovcu potaknuo ostale JLS-ove da krenu u objavljivanje svojih natječaja.

Najzanimljiviji je slučaj grada Novigrada kao prvi u Hrvatskoj u kojem je realiziran projekt po ESCO modelu još 2006. godine, dok je ove godine nastavljeno s istom praksom i postojeće lampe su zamijenjene sa štedljivom LED rasvjetom koristeći stručnu pomoć EBRD-ovih konzultanata. U ovakvim je projektima ovisno o tipu i starosti lampi koje se zamjenjuje i načinu njihovog upravljanja ušteda moguća i do 80 posto", navodi Uran. Tvrtko Ćavar, voditelj odjela rasvjete u Philipsu Hrvatska, pojašnjava da je ključni problem zašto je ESCO model relativno slabo razvijen u našoj zemlji činjenica da su budžeti lokalnih jedinca samouprave ograničeni i prenategnuti.  

"Iako ESCO model u konačnici isplaćuje sam sebe, potrebno je uložiti inicijalna sredstva ili barem dati garanciju. Kako su proračuni gradova i općina sve nategnutiji, a zbog pada ekonomske aktivnosti te poreznih izmjena i sve manji, a istodobno imaju zakonski propisane mogućnosti prekoračenja, sve manje načelnika i gradonačelnika se odlučuje investirati u ESCO. Praksa u susjednim zemljama, prije svega u Sloveniji, pokazuje da je izlaz u pronalaženju snažnog privatnog partnera koji će uložiti svoj novac u projekt, a onda se naplatiti iz ušteda. No, za takvo što su potrebne snažne i likvidne tvrtke volje ulagati u ovaj sektor", kaže Ćavar.