I prije nego je Vladimir Putin naredio ruskim vojnim snagama invaziju na Ukrajinu, uvoz iz Rusije vidno je oslabio, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za prva dva mjeseca ove godine.

U odnosu na lanjski rezultat, uvoz iz te zemlje je podbacio za gotovo četvrtinu, a njegova vrijednost iznosila je 40,7 milijuna eura.

Nafta je glavni proizvod koji se iz Rusije uvozi u Hrvatsku, a kako je vidljivo iz statističke evidencije, istodobno sa slabljenjem nabave iz Rusije porastao je uvoz iz zemalja OPEC-a, točnije Nigerije.

U prva dva mjeseca iz te je naftne zemlje uvoz premašio 14 milijuna eura, dok godinu ranije gotovo da nije ni zabilježen. Ovaj trend bit će po svemu sudeći još vidljiviji u nastavku godine, a posebice u njezinom drugom dijelu, kada će sankcije koje su EU i ostale zapadne zemlje izrekle Rusiji početi ozbiljnije zaživljavati u praksi.

S druge strane, izvoz u Rusiju na godišnjoj razini porastao je za gotovo 21%, na više od 20 milijuna eura. Porast je imao i izvoz u Ukrajinu (64%) i iznosio je 10,5 milijuna eura.

No, glavna promjena, koja je vidljiva otkako su krenule napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, još potkraj prošle godine, eksplozija je koju bilježi hrvatski izvoz u susjednu Sloveniju.

Nastavak buma u Sloveniji
Najviše tom bumu pridonio je krčki LNG terminal, koji uvozi ukapljeni plin iz SAD-a. On je plasiran najvećim dijelom na domaćem tržištu, no aktivacija tog terminala oslobodila je druge količine plina s domaćeg tržišta i pokrenula veći izvoz u druge zemlje, najviše u Sloveniju.

Pridonijelo je to i da je samo u prva dva mjeseca vrijednost izvoza premašila 470 milijuna eura, što predstavlja porast od preko 86% na godišnjoj razini. To definitivno učvršćuje Sloveniju na tronu hrvatskih izvoznih tržišta, daleko ispred dojučerašnjih favorita Njemačke i Italije, u koje je u prva dva mjeseca izvezeno 408, odnosno 406 milijuna eura.

Koliki je skok Slovenije vidljivo je i iz podatka da je na njezino tržište izvezeno u promatranom razdoblju osjetno više nego u BiH i Srbiju zajedno, a to su također jedna od najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta. Veselje bi, naravno, bilo kudikamo veće da su ovolikom napretku Slovenije na listi kupaca pridonijeli finalni proizvodi koje plasiraju hrvatski industrijalci.

Koliko se plina za krčki LNG terminal uvozi svjedoče i prvi podaci o robnoj razmjeni sa SAD-om, iz koje je u prva dva mjeseca lani uvezeno 33 milijuna eura, a ove godine gotovo 408 milijuna. Izvoz u tu zemlju, pak, zasad ne prati prošlogodišnji dobar trend. Najvažniji su proizvodi koje plasiramo na to tržište lijekovi i oružje, a prodano ih je za petinu manje, ukupno 81 milijuna eura.

Koliko promjene na tržištu ugljikovodika utječu na vanjskotrgovinsku statistiku najbolje svjedoči slučaj Mađarske, u koju, nakon gašenja sisačke rafinerije i selidbe prerade sirove nafte u Molove rafinerijske kapacitete, izvoz ne prestaje rasti.

Tako je i u prva dva mjeseca u odnosu na prošlu godinu izvoz veći za 83% i s 384 milijuna eura prelazi vrijednost uvoza iz te susjedne zemlje, s kojom se tako eto i konačno počinje bilježiti suficit u robnoj razmjeni. Za razliku od Mađarske, koja je četvrto izvozno tržište, sa Slovenijom je Hrvatska još u deficitu.

Farmacija zapinje
Ukupno gledajući, u prva dva mjeseca u svim djelatnostima bilježi se pozitivan izvozni trend, čemu je pridonio i porast cijena energije i glavnih sirovina. Jedina industrijska proizvodnja koja je zabilježila blagi pad je farmaceutska, koja na godišnjoj razini zapinje za 0,7%.

Ukupno je izvezeno 3,42 milijarde eura vrijednih roba, čak milijardu eura više ili 41% u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz premašio 5,3 milijarde, a rastao je nešto sporije, 39%. Rast izvoza nastavljen je i u idućem mjesecu, za koji je DZS dao prve preliminarne podatke.

Prema njima je izvoz od siječnja do ožujka prešao 5,54 milijarde eura, što je za 1,5 milijardu više nego godinu ranije (+37%), ali je uvoz, nakon dugo vremena, rastao brže od izvoza. U tri mjeseca uvezeno je roba vrijednih 8,95 milijardi eura, za 2,6 milijarde više nego godinu ranije, te je ostvaren rast uvoza od gotovo 42 posto.