Grad Zagreb nije jedini koji, kako tvrde u Ministarstvu financija, duguje po osnovi decentraliziranih funkcija.

Ministarstvo je  zatražilo od pet županija i 28 gradova i općina povrat tih sredstava u državni proračun. O kojim se točno županijama i gradovima te iznosima dugovanja radi nisu nam željeli otkriti. Saznanja o kojim se gradovima i županijama radi nemaju u Udruzi gradova ni Hrvatskoj zajednici županija Hrvatske. Ipak, iz Udruge gradova saznajemo kako je i Rijeka dužna za decentralizirane funkcije. Međutim, Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova, ističe kako postoji razlika između onoga što se događa u Zagrebu i onoga što se događa u ostalim gradovima te da od Ministarstva nije dobio nikakvo rješenje.

"Činjenica je da s Ministarstvom financija pregovaramo oko povrata milijun kuna, odnosno u fazi smo usuglašavanja stvarnog stanja", ističe Obersnel. Riječki gradonačelnik tvrdi da se radi o uobičajenoj proceduri koju prakticiraju svake godine te da dosad u državni proračun nisu uplatili ništa jer se utvrdilo da nisu bili dužni. Naime, u Fond za izravnanja decentraliziranih funkcija jedinice lokalne i regionalne samouprave uplaćuju određeni postotak prihoda od poreza na dohodak, a njime upravlja Vlada kako bi održala minimalni standard u tim istim jedinicama. Kako kaže Obersnel, decentralizirana sredstva koje Rijeka ima za osnovno školstvo iznose svega 2,9 posto od poreza na dohodak, što je premalo za održavanje minimalnog standarda.

Iz tog razloga grad podnosi zahtjev Fondu za izravnanja za korištenje dodatnih sredstva, a ako se utvrdi da su prihodi od poreza bili viši od rashoda, tada se višak mora vratiti državi "što dosad nije bio slučaj", tvrdi Obersnel. Slučaj Grada Zagreba riječki gradonačelnik ne želi komentirati jer, kako tvrdi, ne zna o čemu se tu točno radi. Davor Žmegač, gradonačelnik Kutine i potpredsjednik Udruge gradova, tvrdi kako je sustav decentralizacije nejasan. "Potreban je novi korak u fiskalnoj, ali i u administrativnoj decentralizaciji države zbog činjenice da neke jedinice lokalne i područne samouprave dobivaju dodatke od središnje države na nejasan i netransparentan način i da svi gradovi i općine nisu u jednakoj poziciji prema središnjoj vlasti", ističe. Vladimir Šišljagić, osječko-baranjski župan, tvrdi da je slučaj sa Zagrebom ispolitiziran.

I on se pita što je država dosad radila kad je već godinama situacija potpuno jasna i zna se tko koliko mora uplaćivati i povlačiti iz fonda za izravnanje. Osječko-baranjska županija nije dobila zahtjev od Ministarstva financija kao Zagreb, ističe, te kao problem navodi da se sredstva za decentralizirane funkcije svake godine smanjuju, a zabrinjavaju najave da bi se u 2013. mogla smanjiti do 20 posto. Naime, gradovi i županije financiraju decentralizirane funkcije i za to imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak (za školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo), a Vlada uredbom određuje koji je minimum tih troškova.

Zagrebački pročelnik za financije:

'Sad ćemo u procesu na sudu biti tretirani ravnopravno'

Upravni sud u Zagrebu odlučio je da se, do okončanja upravnog postupka, odgađa izvršenje rješenja Ministarstva financija kojim se od Grada Zagreba traži da vrati 337,6 milijuna kuna. Grad tako neće biti blokiran, a u rješenju Suda stoji da je odgoda donijeta jer sporni iznos čini 5% zagrebačkoga proračuna "pa bi njegovom nasilnom naplatom u gradu nastupila nenadoknadiva šteta". Riječ je o dugu na ime decentraliziranih funkcija od 2007. do kraja 2011. godine. Zagrebački pročelnik za financije Slavko Kojić jučer je zaključio da je time "uspostavljen pravni red" i omogućeno da se spor između Ministarstva financija i Grada Zagreba riješi na sudu tako da će obje strane biti tretirane ravnopravno. Kako se čini, Ministarstvo financija bi pak trebalo dobiti i zahtjev za povrat više od 200 milijuna kuna koje je Zagreb na osnovu decentraliziranih funkcija već uplatio u proračun. Ako ne pristanu, ići će i nova tužba.