Problemi i perspektiva europske brodogradnje u travnju ili svibnju bit će, na inicijativu Kluba zastupnika europskih liberala ALDE, tema rasprave u Europskom parlamentu, a s ciljem da se od Komisije zatraži promjena odnosa prema tom važnom sektoru. Europarlamentarac Ivan Jakovčić izvijestio je hrvatsku javnost kako su njegovi kolege iz Njemačke, Španjolske, Portugala i drugih članica na sastanku o ovoj temi uspjeli izboriti da se otvori rasprava na jednoj od sljedećih plenarnih sjednica.

O samim detaljima i mogućim prijedlozima Komisiji, Jakovčić kaže da je još rano govoriti, budući da se oni još usuglašavaju, no ističe kako je to izuzetno važno i za hrvatska brodogradilišta. Europarlamentarci polaze od činjenice da je konkurencija europskih brodograditelja s Dalekog istoka "debelo" poduprta od njihovih država, posebice Kine, koja ni ne sudjeluje u razgovorima na globalnoj razini o smanjenju državnih potpora, što je proteklih godina zagovarala EU, a što se sa slomom globalnog tržišta proteklih 10 godina obilo o glavu njezinim kompanijama. Zbog takvog odnosa azijskim je tvrtkama teško konkurirati, a i oslanjanje na nove tehnologije kao prednosti sve više slabi kao prednost Europljana zbog činjenice da su ih usvojila i azijska brodogradilišta.

Udjel kopni
Zbog toga ne čudi da u Svjetskoj knjizi narudžbi konstantno slabi udjel europskih škverova, a rastu poslovi azijskih tvrtki. Kina je apsolutni globalni lider u 2017. prema svim kategorijama – u isporuci brodova, količini novougovorenih i u veličini knjige narudžbi. Velike ambicije u planovima i mjerama pomoći za njihovo ostvarenje imaju Koreanci, koji su u iščekivanju boljih dana na tržištu uz "amen" vlade odlučili u svojim brodogradilištima graditi 200 novih brodova za koreansku pomorsku grupaciju Korea Maritime Corporation.

Podaci koje obrađuje Hrvatska brodogradnja Jadranbrod pokazuju da je u Svjetskoj knjizi narudžbi s krajem siječnja ove godine ukupno bilo 3212 broda s oko 202,3 milijuna DWT-a i 78,7 milijuna cGT-a. Udio europskih brodogradilišta je 1,6 posto mjereno u DWT i 14,2 posto gledano u cGT-ima. Vodeća brodograđevna sila je Kina s udjelom od 45,5 posto u DWT ili 37,6 posto u cGT, a slijede Južna Koreja i Japan. Prošle je godine inače na svjetskom tržištu brodogradnje zaustavljen desetgodišnji krah, pa je u odnosu na 2016. zabilježen rast ugovaranja.

Ukupno je ugovoreno 955 brodova, 57 posto više, u cGT-ima porast je za 88 posto, a u TDW-ima za 143 posto, a njihova ukupna vrijednost je 62 milijarde USD. Prema tržišnim pokazateljima i statističkim podacima 2017. je bila osjetno bolja godina nego 2016., no u usporedbi s nekim ranijim godinama ugovaranje brodova još je na relativno niskim razinama, ocjenjuje Siniša Ostojić, direktor HBJ-a. Dodaje da se taj oporavak prelio i na relativan porast cijena novogradnji, te vozarina. 

Zasad mršavo
Početak ove godine, pak, Ostojiću ne daje razloga za pretjeran optimizam. Ugovorene količine manje su za 12 posto. Ugovoreno je 60 novogradnji, vrijednih 5 milijardi dolara.  Hrvatska brodogradilišta ove godine bilježe jednu novogradnju, no riječ je o plovilu manjem vrijednosti (180 tisuća dolara) koju je zaključio Brodotrogir. Hrvatska brodogradilišta za novu politiku prema brodogradnji izuzetno su zainteresirana, posebice nakon što je prije dva mjeseca 3. maj izašao iz programa restrukturiranja, Brodosplit jučer, a Brodotrogiru taj rok istječe 6. travnja.

Oni počinju poslovati bez oslanjanja na državne potpore, a za koje se još priprema kandidirati dosad najveći brodograditelj Uljanik.  No, dok se čeka obrise nove brodograđevne politike u Bruxellesu, neke od članica poduzimaju korake u dobivanju novih poslova. Njemačka je, primjerice, u promociji LNG-a kao pogonskog goriva budućnosti na njemačkim brodovima odobrila financiranje konverzije koju će sufinancirati s ukupno 270 milijuna eura. 

Uljanik grupa

Lani 687 mil. kn gubitka
Grupa Uljanik ostvarila je u prošloj godini, prema nerevidiranim podacima, ukupan gubitak od 687 milijuna kuna, s prihodima od 2,04 milijarde kuna, inače višima nego godinu ranije. Uljanik d.d. je pritom imao gubitak od 253 milijuna kuna (u 2016. dobit od 13,8 milijuna kuna), a prihodi su mu porasli na 1,72 milijarde kuna. Uprava navodi kako je taj negativan financijski rezultat prvenstveno ostvaren zbog realizacije vlastitog doprinosa po programu restrukturiranja 3. maja, premda je ta obveza postojala i prethodnih godina, te je i planirana u planu za poslovanje.