Mnogi poduzetnici, ali i građani sa zebnjom čekaju jesen i postepeno skidanje s “respiratora” državnih potpora, pošteda, oprosta, odgoda, moratorija… Iz te perspektive naplavina predizbornih obećanja i programi stranaka djeluju pomalo izvanvremenski, kao uostalom i recentni ekonomski pokazatelji koji se objavljuju s dva-tri mjeseca pomaka.
Među takvima su i prošli tjedan ažurirani podaci HNB-a o kvaliteti aktive banaka, odnosno udjelu loših kredita. Udio neprihodujućih kredita, naime, u prvom kvartalu ove godine nastavio je lagani pad, spustivši se na 5,4 posto, i to bez iole značajnijeg “poguranca” u vidu prodaja problematičnih kredita.
Banke su, naime, u prva tri mjeseca prodale samo 311 milijuna kuna potraživanja, i to većim dijelom onih od stanovništva. Usporedbe radi, prošle godine na taj su se način riješile 4,24 milijarde kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja, prodanog za gotovo 2,7 milijardi. U nekoliko prethodnih godina za prodajama loših kredita posezalo se i više; u 2018. tako je riješeno 5,4 milijarde kuna NPL-ova, u 2017. rekordnih 8,34, godinu prije toga šest milijardi kuna.
U nešto više od osam godina, otkako se intenzivnije krenulo s takvim čišćenjima kreditnih portfelja, tvrtkama specijaliziranim za otkup i naplatu loših potraživanja banke su prepustile ukupno oko 35 milijardi kuna plasmana. S eskalacijom epidemije Covid-19 i djelatnost naplate potraživanja suočila se sa zastojem aktivnosti, pa su se i neke tvrtke iz te branše u prvom krugu prijavile (i dobile) potporu za očuvanje radnih mjesta kroz sufinanciranje ožujskih plaća.
S obzirom na obustavu provođenja ovrha koja je još na snazi, te moratorije za obveze po kreditima, ali i olakšice u pogledu plaćanja po nekim drugim potraživanjima, ova godina očito će i za tu “po definiciji nepopularnu” branšu biti drukčija i neizvjesna. Kako se korona kriza odrazila na poslovanje tvrtki koje se bave otkupom i/li naplatom potraživanja, koliko su im pali prihodi i kako stoje stvari s novim ugovorima?
Nekoliko vodećih tvrtki, od B2 Kapitala do EOS Matrixa i APS Croatia, za komentar su nas uputili na Hrvatsku udrugu agencija za naplatu potraživanja (HUAN). Matija Arapović iz Prima Sloventa s pozicije predsjednika Udruge kaže kako i industrija naplate potraživanja, kao i gospodarstvo u cjelini, bilježi pad prihoda.
Brojke ne iznosi, no ističe kako “svi osjete negativne ekonomske učinke”. Izvjesnim smatra povećanje NPL-ova i potpuno preokretanje pozitivnog trenda njihova smanjenja od posljednje krize. Svakako očekujemo da će posljedično doći i do pada otkupa potraživanja. Jer, dokle god je zaustavljeno i provođenje postupaka prisilne naplate, tj. zaustavljen prirodan financijski ciklus, dotle će poduzeća i vjerovnici biti onemogućeni da ostvare naplatu potraživanja za svoja dobra i usluge te posljedično neće moći ni investirati u svoje poslovne procese”, ističe Arapović.
Privremene mjere Vlade, kaže, ne bi trebalo koristiti za trajnije sprječavanje naplate zakonitih potraživanja, jer bi to značajno poremetilo ekonomsku stabilnost. U HUAN-u, međutim, smatraju da bi i mjere za pomoć potrošačima trebalo pojačati jer će pad raspoloživog dohotka kućanstava vezan uz gubitak radnih mjesta ili smanjenu gospodarsku aktivnost vjerojatno povećati prezaduženost u EU.
“Europska unija unutar svih svojih institucija daje podršku sustavima naplate kao jednom od glavnih pokretača povratka kapitala u gospodarstvo”, zaključuje Arapović poručujući kako će sve članice HUAN-a nastojati doprinijeli ponovnom pokretanju gospodarstva i procesu povratka u normalu, kako tvrtki tako i građana.
Naravno, u širokoj javnosti percepcija specijalista za otkup i naplatu potraživanja obično je drukčija. Tu poslovnu nišu, međutim, uskoro čekaju i određene regulatorne promjene. Do kraja ove godine, naime, očekuje se usklađivanje s europskom direktivom kojom se nadograđuju pravila igre u tom području.
Novi zahtjevi
Radi se o Direktivi EU o pružateljima usluga servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala. Među ostalim, ona bi trebala rezultirati nekim novostima i u pogledu zahtjeva prema tvrtkama koje žele ući na to tržište. No, općenito joj je namjera da se osiguraju “ujednačeni uvjeti za ulazak kupaca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita na tržište te odobrenje za prekogranično poslovanje s pomoću kojeg bi svoje djelatnosti mogli obavljati na cijelom jedinstvenom tržištu”.
Kao primarni motiv te direktive navedeno je sprječavanje da se ponovno dogodi prekomjerno nagomilavanje loših kredita u bilancama banaka. Taj cilj se, doduše, referirao na posljedice globalne financijske krize, ali korona kriza mu samo daje novu dimenziju.
Kako bilo, bankama bi u upravljaju lošim kreditima trebalo pomoći uvođenje posebnog zajedničkog postupka ubrzane izvansudske naplate kolaterala, a ideja je i poticanje razvoja sekundarnog tržišta za loše kredite. U tu svrhu predviđa se “otklanjanje neopravdanih prepreka servisiranju kredita koje provode treće strane i prijenosu kredita”, koje uzrokuju različiti zakonodavni okviri za NPL-ove u državama članicama.
Dogovor vjerovnika i dužnika
Izvansudski postupak ubrzane naplate kolaterala uključuje i prethodni dogovor vjerovnika i dužnika u ugovoru o kreditu, s tim da se on ne bi primjenjivao na potrošačke kredite, a osmišljen je tako da ne utječe na postupke tzv. preventivnog restrukturiranja ili postupke u slučaju nesolventnosti.
Ukratko, njime se ne bi mijenjala hijerarhija vjerovnika. Istodobno, mjere za zaštitu potrošača trebale bi osigurati da se u cijeloj Uniji zadrži razina zaštite potrošača pri prodaji i servisiranju potrošačkih kredita koje su izvorno odobrile kreditne institucije, ističe se u obrazloženju. Vjerojatno će se već dogodine pokazati kako će to funkcionirati u praksi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu