Europska središnja banka nedavno je najavila agresivne monetarne mjere kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone i suzbila rizike od deflacije, opasnosti koja prijeti i Hrvatskoj, u kojoj je lani, po prvi puta u povijesti, zabilježen pad potrošačkih cijena.

Prošloga je tjedna objavljeno da je u eurozoni deflacija produbljena, jer su cijene na malo u siječnju pale 0,6 posto na godišnjoj razini, najviše od srpnja 2009. godine.

Nedavno je, pak, Državni zavod za statistiku objavio da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u prosincu lani pale 0,5 posto na godišnjoj razini, dok su u cijeloj 2014. bile prosječno 0,2 posto manje nego godinu dana prije.

Tako će 2014. "ostati prva godina u kojoj je hrvatska ekonomija poslovala u uvjetima pada opće razine potrošačkih cijena, deflacije", naveli su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na izvješće DZS-a.

To je ponajviše posljedica pada cijena nafte na svjetskom tržištu, a posljedično i na hrvatskom, dok situaciju dodatno otežava slabost domaće potražnje.

"Ovakav razvoj cijena odraz je slabe agregatne potražnje, koja se nije oporavila niti nakon prethodnih pet godina pada, te smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, u prvom redu prehrambenih, koji su vukli inflaciju na dolje tijekom cijele godine, te sirove nafte, koje su naglo počele ponirati tijekom posljednjeg kvartala", navode analitičari HGK.

Naime, cijene goriva u Hrvatskoj znatnije su počele padati tek u posljednja dva mjeseca prošle godine, pa su u prosincu bile niže za 5,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

"Stoga su tek krajem godine cijene energije postale čimbenik koji gura inflaciju na dolje, dok su takvu ulogu tijekom cijele godine primarno imale cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda", navodi se u osvrtu HGK.

Kako je na svjetskom tržištu pad cijena nafte nastavljen i u siječnju, pa su skliznule na najniže razine u šest godina, i u Hrvatskoj se u prvom mjesecu ove godine može očekivati daljnji pad potrošačkih cijena, baš kao i u eurozoni.

Analitičari HGK smatraju da će upravo cijene nafte imati kritičnu ulogu kod formiranja indeksa potrošačkih cijena tijekom ove godine. Procjenjuju da će se rast potrošačkih cijena kretati vrlo blizu nule, ali ipak na pozitivnoj strani, do 1 posto.

"Naime, uz pad cijena nafte, gospodarsko se okružje neće bitno promijeniti, s naznakama slabe domaće potražnje i još snažnijeg pritiska na konsolidaciju javnih financija u sklopu procedure uklanjanja prekomjernog deficita te suzdržanog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku", navode analitičari HGK.

Produbljivanje deflacije u 2015. godini?

U Hypo Alpe Adria banci očekuju, pak, produbljivanje pada potrošačkih cijena u ovoj godini do prosječno minus 0,5 posto.

"Očekujem produljivanje deflacije, najvećim dijelom pod utjecajem pada cijena nafte na svjetskom tržištu. I cijene hrane su niže nego što se očekivalo, što je posljedica usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, a time i slabljenja globalne potražnje", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Nastavak deflacije mogao bi otežati izlazak hrvatskog gospodarstva iz recesije, jer ako deflacija ima dugotrajniji i strukturni karakter, za gospodarstvo ona predstavlja veliku opasnost. Dobar primjer za to je Japan.

U Japanu se 1990.-te godine nazivaju 'izgubljenim desetljećem' jer je zbog deflacije gospodarstvo stagniralo. Kada dolazi do pada cijena, potrošači, naime, odgađaju kupnje jer očekuju daljnji pad cijena, a tvrtke iz istog razloga odgađaju investicije. Sve to u konačnici vodi daljnjem padu potražnje, ukupne gospodarske aktivnosti i plaća, pa se tako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći.

Deflacija predstavlja velik rizik za poslovanje kompanija. Mogli bi im pasti prihodi, što vodi smanjenju proizvodnje i investicija, otežanoj otplati dugova…

"Deflacija otežava kompanijama servisiranje dugova, jer vrši pritisak na prihode od prodaje, a onda je teže otplaćivati dugove", kaže Stojić.

Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se, među ostalim, zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.

„Čim se smanjuje gospodarska aktivnost, slabije se puni proračun“, ističe Stojić.

Specifično je za Hrvatsku što se, nakon ulaska u EU, pojačao cjenovni rat između trgovačkih lanaca, a izostaje i povećanje administrativno utvrđenih cijena.

"Ove godine ne očekujem povećanje administrativno utvrđenih cijena, jer je izborna godina, dok je domaća potražnja izuzetno slaba, pa je malo vjerojatno da bi bilo koji proizvođač ili trgovac krenuo u povećanje cijena prema krajnjem potrošaču", kaže Hrvoje Stojić.

Deflacija, odnosno pad cijena, omogućuje kupnju veće količine roba za istu količinu novca, što na prvi pogled, kratkoročno i s kuta gledanja potrošača, izgleda kao povoljna opcija.

"No, dugoročnije gledano, deflacija nije pojava imanentna uvjetima gospodarske ekspanzije te na kraju ima za posljedicu pad gospodarske aktivnosti i rast nezaposlenosti, što dovodi u dužem razdoblju do ekonomske depresije. Potrošači stalno očekuju pad cijena te odgađaju potrošnju. Posljedično, pada proizvodnja te zaposlenost koja ruši potražnju te se krug zatvara", objašnjavaju analitičari HGK.

Hrvoje Stojić također ne očekuje da bi pad cijena mogao pridonijeti većoj potrošnji stanovništva.

"Potrošačima bi deflacija mogla smanjiti teret na kućne budžete, no ne vjerujem da će ljudi zbog toga više trošiti nego da će se nastaviti razduživati, rješavati se i otplaćivati kredite", zaključuje Stojić.