Schneider Electric, kompanija koja nudi i implementira broja digitalna rješenja koja poboljšavaju upravljanje energijom, nedavno je u Hrvatskoj realizirala još jedan važan projekt – onaj izgradnje novog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda Odvodnje Rovinj.

U sklopu projekta vrijednog 34 milijuna eura kao podizvođač implementirali su tehnološka rješenja koja će omogućiti bolji nadzor i upravljanje sustavom odvodnje. Bila je to i prilika da s Petrom Hermannom, predsjednikom clustera za jugoistočnu Europu u Schneider Electricu, razgovaramo o važnosti efikasnijeg upravljanja električnom energijom.

Petr Hermann, naime, zadužen je za operacije Schneider Electrica na 15 tržišta JI Europe od ukupnih više od 100 na koliko posluje tvrtka koja je prošle godine ostvarila 34 milijarde eura prihoda. Rješenja za upravljanje potrošnjom energijom, kaže, povećavaju konkurentnost kompanija koje ih uvode. No, koliko ih uvode i koji sektori najviše, posebno sada u jeku rasta cijena energenata, otkriva u intervjuu za Poslovni dnevnik.

Odvodnja Rovinj posljednji je u nizu korisnika koji su implementirali tehnološko rješenje Schneider Electrica. Kako će vaše rješenje doprinijeti poslovanju Odvodnje Rovinj, javnoj ustanovi za usluge odvodnje?
Odvodnja Rovinj je vrlo moderna ustanova za upravljanje otpadnim vodama, a novoizgrađeno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u skladu je s najnovijim rješenjima i izgrađen je u vrlo specifičnim geografskim uvjetima i ekološkim okolnostima. U sklopu projekta izgrađeno je 28 kilometara kanalizacijske mreže u naseljima bez kanalizacijskog sustava te je sanirano oko 3,5 kilometra oštećenog obalnog i kopnenog kolektora tijekom 21 mjeseca radova, a na mrežu je priključeno 2300 subjekata.

Schneiderovo rješenje zasniva se na Geo SCADA programu, odnosno radi se o telemetrijskom rješenju za ustanove koje upravljaju vodoopskrbom i odvodnjom pri čemu već postoji i cijeli vremenski plan za daljnju nadogradnju.

Time je Odvodnja Rovinj dobila postrojenje koje je iznimno energetski učinkovito i s preciznim nadzorom nad operativnim procesima, pa mogu kvalitetnije upravljati situacijama kada imaju, primjerice, vršna opterećenja ili kvarove.

Schneider Electric je globalni lider u rješenjima za energetsku učinkovitost kroz digitalizaciju i automatizaciju. Odnosno, nudite rješenja koja omogućavaju učinkovito korištenje energije. Koliko se poveća poslovna učinkovitost nakon implementacije rješenja Schneider Electrica?
To ovisi o kojem se konkretno sektoru radi, početnim okolnostima i, naravno, o implementiranim rješenjima. Najvažnija je pritom, naročito u trenutnim okolnostima na energetskom tržištu, inicijativa za upravljanje potrošnjom energije jer se to vrlo brzo isplati.

Također, nečime ne možemo upravljati ako to ne mjerimo. Tako da je prvi korak uvijek mjerenje. S tim naizgled jednostavnim potezom imamo uvid gdje su najveći izvori energetske neučinkovitosti i onda na osnovu tih analiza možemo graditi digitalnu infrastrukturu i edukacijom poboljšavati kvalifikacije internog tima. To je najispravniji put za kontinuirano povećanje energetske učinkovitosti pri čemu je vrlo važno da je on usvojen kao način razmišljanja i kao dio dugoročne poslovne strategije.

Kompanije time postaju održivije, ali i otpornije na vanjske utjecaje i konkurentnije na tržištu. To je naročito važno za sektor vodoopskrbe i odvodnje jer veliku ulogu može imati način na koji je modelirana mreža i kako se upravlja gubicima u sustavu. Njihova kvalitetna optimizacija jamči uspješan sustav i kraće povrate na ulaganja.

Do koje mjere hrvatske kompanije prepoznaju važnost takvih rješenja i zatim ih implementiraju?
Kompanije u cijeloj jugoistočnoj Europi, a posebno u Hrvatskoj, su dosta dobro informirane o prednostima automatizacije i digitalizacije u svim aspektima poslovanja, a naročito u onima koji se odnose na energetiku. U našem clusteru Hrvatska je među vodećim državama koje implementiraju najnovija rješenja, a sektor vodoopskrbe i odvodnje je jedan od boljih lokalnih primjera.

Rekao bih da Hrvatska napreduje solidnom brzinom prema digitalizaciji, a područje u kojem bi trebala ubaciti u višu brzinu je digitalizacija elektroenergetske mreže. Naravno, realnost na energetskom tržištu i dostupnost resursa su uvijek korak ispred nas. Zato u cijeloj jugoistočnoj Europi uvijek koristim priliku potaknuti kompanije na što brže djelovanje, da ne odgađaju konkretizaciju i početak kompletne strateške digitalne transformacije. Zapravo nemamo vremena za odugovlačenje.

U kojima je država regije stanje najbolje, a u kojima najgore po pitanju implementacije tehnoloških rješenja za upravljanje energijom?
Kada je riječ o državama u regiji, rekao bih da svaka od njih napreduje dobro u nekim područjima, a u drugima malo manje dobro. Već izgrađene i stare zgrade su jedno od zabrinjavajućih područja. To, nažalost, vrijedi za cijelu Europu. Većina tih zgrada su daleko od najnovijih standarda. Novije izgrađene velike zgrade, bilo da se radi o komercijalnim objektima, hotelima i slično ili velikim proizvodnim pogonima, hvataju korak s najnovijim tehnologijama u cijeloj regiji.

U tim segmentima danas je uobičajeno imati rješenja za upravljanje potrošnjom energije i za automatizaciju, sustave za upravljanje zgradama (BMS), kompletne usluge i rješenja za održavanje jer svi oni omogućavaju bolju predvidljivost operativnih troškova.

Radite sa svim sektorima, od energetskih kompanija, raznih javnih ustanova kao što je Odvodnja Rovinj, industrije, zgradarstva… Koji su vodeći sektori u Hrvatskoj po uvođenju rješenja Schneider Electrica koja digitaliziraju i automatiziraju upravljanje potrošnjom energije?
Sektor vodoopskrbe i odvodnje je najbolje prihvatio inovacije u smislu digitalne i električne infrastrukture, automatizacije i nadzora. Odvodnja Rovinj je najnoviji primjer, a tu su i Međimurske vode s implementiranim rješenjem koje uključuje vrlo preciznu analitiku i izvještaje. Dobro napreduje i segment s kompanijama u proizvodnji hrane i pića gdje smo također uveli vrlo zanimljiva rješenja.

Također, imamo izvrsna iskustva i suradnje i u sektoru zgradarstva, odnosno komercijalnih industrijskih i poslovnih zgrada. Primjerice, za kompaniju Nabla Slavonija osigurali smo digitalna rješenja za do 30 posto veću energetsku učinkovitost u njihovoj novoj pametnoj zgradi u Osijeku. Također, zagrebačka zgrada VMD-a u kojem je Schneiderov hrvatski ured ima naša suvremena rješenja, a i digitalnim rješenjima smo podržali niz trgovačkih lanaca i šoping centara u njihovim ciljevima energetske održivosti.

Bi li moglo i trebalo bolje, posebno s obzirom na trenutnu situaciju zbog rasta cijena energenata i problema u nabavi kojoj smo svjedočili? Bi li i države trebale poticati?
U Schneideru smo najčešće usmjereni na poticanje ljudi i kompanija na prihvaćanje inovacije. Kao lider u našoj industriji, dio našeg posla su edukacija i informiranje. Da, uvođenje novih rješenja podrazumijeva određene investicije i zajednički trud cijele kompanije. No vjerujem da one kompanije koje to odgađaju zapravo nisu svjesne koliko su ta rješenja korisna i koje im prednosti donose. I tu dolazi do izražaja naša uloga: želimo da što više ljudi shvati kontekst u kojem živimo i izazove s kojima ćemo se neminovno suočiti.

Kada govorimo o potrošnji energije u velikim kompanijama vidi se jasan put prema otpornosti, učinkovitosti i održivosti, a to je elektrifikacija kojom će upravljati digitalni alati pri čemu će energija dolaziti iz održivih izvora. Sva potrebna tehnologija već je dostupna i samo je pitanje poduzimanja nužnih koraka do tog cilja. Jasno, regulacija može dodatno pomoći. Najbolji bi način bio uvesti specifične politike koje potiču dobre prakse.

Jesu li rješenja digitalne transformacije upravljanja energijom i automatizacije postala atraktivnija nakon krize s energentima koja se dogodila nakon početka rata u Ukrajini?
Covid-kriza donijela je sveopći pozitivan poticaj za digitalizaciju, a trenutna situacija koju spominjete je veliki motivator za postizanje bolje energetske učinkovitosti. No, zapravo su i ranije postojale kompanije vizionari koje su već bile na tom putu, i to puno prije izbijanja najnovije krize. Pitanje energetske učinkovitosti nije samo povezano s trenutnim okolnostima već je to puno važnija tema koju svi moramo imati u središtu poslovnih strategija. Globalna potražnja za energijom u budućnosti će samo rasti.

Koliko će rješenja koja omogućuju energetsku učinkovitost i operativnu efikasnost biti važna u planu Europske unije da ovisnost o fosilnim gorivima zamijeni obnovljivim izvorima energije?
Energetska učinkovitost je vrlo važna tema i nije dovoljno prisutna u široj debati o energetskoj tranziciji. U Schneider Electricu često spominjemo primjer kako nitko ne želi pustiti vodu iz slavine i zatim izaći iz kupaonice. Zar ne?

Jednako kao što ne kupujemo dva ručka i jedan bacimo. Zašto onda nemamo isti takav pristup prema energiji? Iznimno je važno graditi kulturu velikog poštovanja prema energiji i smanjenju gubitaka tijekom njezinog korištenja.

To je jedna od bitnih tema. Druga je digitalizacija. Mreže povezane s održivim izvorima energije postaju sve složenije, a sada se u takve mreže sve više uključuju i takozvani prosumers, odnosno privatne osobe ili kompanije koje su istovremeno i proizvođači energije i njezini korisnici.

U takvim okolnostima kompanije koje isporučuju električnu energiju suočene su s potpuno drugačijim zahtjevima i očekivanjima. Odnosno, digitalizacija se nameće kao jedini mogući način za učinkovito i efikasno upravljanje svim priljevima električne energije u mrežu.

Moramo imati mogućnost upravljanja, predviđanja i praćenja u stvarnom vremenu. To su obavezne pretpostavke ako želimo uspješnu energetsku transformaciju. Pri tome ne smijemo zaboraviti elektrifikaciju. Samo najveća moguća elektrifikacija svih potrošača i to s električnom energijom neovisnom o fosilnim gorivima te bez doprinosa emisijama ugljičnog dioksida, može zaštititi naš planet od globalnog zagrijavanja.