U sklopu inicijative Europske Komisije za borbu protiv nestašica lijekova, Hrvatska pokreće projekt praćenja i predviđanja nestašica lijekova, koji će se financirati iz NPOO-a.

Prvi sastanak na tu temu održan je u četvrtak u Ministarstvu zdravstva, i to uoči okruglog stola o problemu nestašica i opskrbe kojeg je jučer organizirala europska udruga proizvođača generičkih lijekova Medicines for Europe.

Koliko je tema vruća, pokazuje i informacija da Hrvatska agencija za lijekove (HALMED), koja inače prati nestašice, traži stručnog suradnika za dostupnost lijekova, čiji će zadatak biti i osiguravanje sustava praćenja i izvještavanja o nestašicama lijekova.

Farmaceutska strategija
Drugim riječima, na svim poljima na razini Europske unije radi se na sprečavanju situacije poput one koja se dogodila protekle zime, kad su u mnogim zemljama bili nedostupni osnovni lijekovi za respiratorne bolesti, uključujući neke antibiotike.

Da je situacija još ozbiljnija od tog primjera pojasnili su na okruglom stolu na primjeru nekih onkoloških lijekova. Već dvije godine vladaju povremene nestašice lijekova za limfoblastičnu leukemiju u pedijatriji, za koje nema zamjene, i to utječe na preživljavanje djece oboljele od malignih bolesti.

“Nedostatak antibiotika ove zime bio je tužan primjer nedostatka politika koje dostupnost esencijalnih lijekova čine jako krhkima. Godinama je politika vezana za generičke lijekove bazirana samo na što nižoj cijeni, s restriktivnom natječajnim ili pravilima određivanja cijena.

Te su politike pokrenule tržišnu konsolidaciju koja otežava odgovor na povećanu potražnju. Zato u suradnji s EU radimo na tome da bolje predviđamo potrebe i proizvodnju posebno u periodima sezonskih bolesti, i ta se pitanja moraju riješiti pri reviziji farmaceutskog zakonodavstva EU”, kazao je Adrian van den Hoven, glavni direktor Medicines for Europe.

Kako je poznato, EK je prošlog tjedna objavila dopunu svoje Farmaceutske strategije, s naglaskom na rješavanje nestašica boljim praćenjem i predviđanjem na području cijele EU. Strategija predviđa i veći fokus na propisivanje generičkih lijekova te brže procedure za registraciju, ali i izmjene politike određivanja cijena lijekova koja je dovela do nestašica.

Naime, kako su istaknuli sudionici jučerašnjeg okruglog stola, a na to upozoravaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, cijeli nabavni lanac generičkih lijekova pod velikim je pritiskom radi spuštanja cijena do granica održivosti.

Od svih generičkih lijekova koji su bili dostupni prije 10 godina, s tržišta je nestalo oko 26% generičkih lijekova, 33% antibiotika i 40% lijekova za liječenje tumora. Usto, 69% svih generičkih lijekova na tržištu Unije trenutačno ima samo 1-2 dobavljača.

Ako jedan proizvođač ima problem, vrlo je vjerojatno da će doći do manjka lijekova koji će prouzročiti disrupciju na tržištu te vjerojatnu štetu za pacijente i sustavu koji za njih skrbi.

Mehanizam i za inflaciju
Također, prije 20 godina Europa je proizvodila otprilike pola sastojaka koji su bili potrebni da se proizvede lijek, sada je ta brojka pala na otprilike petinu, ostalo drže proizvođači iz Azije.

Struka se stoga slaže da donositelji politika na nacionalnoj razini trebaju promijeniti politike cijena lijekova na više načina. Potrebno je uvesti dinamična tržišna pravila kako bi se održalo više dobavljača, te natječaje s više kriterija te više dobitnika, a ne samo po kriteriju najniže cijene.

Hitno treba uvesti mehanizme koji korigiraju cijene lijekova za inflaciju, te otvoriti dijalog između dobavljača i medicinskih agencija kako bi brzo upozorili na uska grla u ponudi.