Za subotu 25. svibnja najavljen je prosvjedni marš protiv divovske američke korporacije Monsanto, vodećeg proizvođača biotehnološkog sjemenja i pesticida, u više od 40 država. Među njima je i Hrvatska: prosvjedovat će se u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Bjelovaru, Đakovu i Zadru.

Organizatori su na Facebooku izradili stranice "March against Monsanto", i  hrvatske građane pozivaju da podrže tu globalnu akciju.  "Prosvjed protiv Monsanta organizira se jer ta megakorporacija uništava biološku raznolikost, ne vodi brigu o ljudskom zdravlju, a jedini joj je cilj profit na temelju patenata na GMO sjeme, pesticide, rBGH (recombinant bovine growth hormone) i slične otrove. Monsantov je glavni cilj prodati otrove (ponajprije pesticide), a ne unaprijediti poljoprivredu i uzgoj hrane. U SAD-u, ta je ozloglašena korporacija uništila tisuće farmera, a slijedeći cilj im je širenje na Europu, što su već (neuspješno) pokušali uz svesrdnu pomoć EBRD-a", napisali su organizatori zagrebačkog skupa u pozivu prosvjednicima.  

"Želimo upozoriti na to da je Monsanto problem u cijelom svijetu i da njihova želja za širenjem u Europi predstavlja stvarnu i ozbiljnu opasnost za manje zemlje, među kojima je i Hrvatska. Želimo ljudima osvijestiti da je bitno kavu hranu jedu, ponoviti da genetski modificirana hrana nosi goleme rizike i upozoriti na potrebu označavanja takve hrane kako bismo doista imali izbor, a ne da nam se GMO prikriveno provlači jer ga je 'premalo'. Pozvat ćemo svakoga s balkonom i vrtom da pokrene svoju malu prehrambenu revoluciju sadeći vlastitu hranu od domaćeg sjemena", kažu organizatorice zagrebačkog prosvjeda Martina Šimunović Conta i Danijela Filipović Orečić. "Monsanto u Zagrebu već ima registrirano sjedište, a s ulaskom u EU postaje rastući problem, među ostalim, zato što je Hrvatska obvezna usklađivati svoje zakonodavstvo s onim u EU, na čiji razvoj dosad nije imala nikakav utjecaj, a neće imati veći utjecaj ni u budućnosti. Poznato je da nismo učinili dovoljno za zaštitu domaćih sorti i da imamo samo nekoliko registriranih vrsta.

To nas stavlja u prilično nepovoljan položaj kada je u pitanju očuvanje biološke raznolikosti zbog nametanja sadnje registriranih vrsta sjemena", poručuju. A sve je u veljači inicirala Amerikanka Tami Monroe Canal, razljućena zbog neuspjeha prijedloga zakona o obaveznom etiketiranju genetski modificiranih namirnica u Kaliforniji. Prema propisima EU, na etiketi nije potrebno navesti prisutnost GMO-a ako njegov udio ne prelazi 0,9% cjelokupne mase. 

Obama na GMO strani
Kampanja protiv 112 godina stare kompanije iz Missourija dobila je na zamahu kad su potkraj ožujka američki Kongres i predsjednik Obama donijeli zakon koji sprječava savezne sudove da donose zabrane protiv sadnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Taj su dokument američki borci za zaštitu okoliša nazvali "Zakonom o zaštiti Monsanta", smatrajući da je cilj propisa omogućavanje toj kompaniji da nesmetano prodaje genetski modificirano ili genetski projektirano sjemenje, neovisno o bojaznima vezanima uz njegovu sigurnost. Kritičari tvrde da je taj zakon postavio Monsanto i slične kompanije iznad zakona. Prosvjedi javnosti protiv američkih zakonodavaca podudarile su se s Monsantovim izviješćem o sjajnim financijskim rezultatima: kompanija sa sjedištem u St. Louisu objavila je da joj prihod porastao za 22 posto zahvaljujući odličnoj prodaji biotehnološkog sjemenja. Monsanto navodi da je u tri mjeseca zaključno sa 13. veljače zaradila 1,48 milijardi dolara prema 1,21 milijardom u istom razdoblju prošle godine. Bruto prihod joj je u spomenutom razdoblju iznosio 5,47 milijardi dolara.Genetska se modifikacija provodi premještanjem genetskog materijala iz jedne vrste u drugu na način koji ne postoji u prirodi. Zagovornici kažu da genetski modificirana hrana brže raste, ima bolji okus, višu otpornost na bolesti, manju ovisnost o pesticidima, nižu cijenu i veću hranjivost. Je li hrana od genetski modificiranog i genetski kreiranog sjemena opasna ili sigurna po zdravlje? Svaka strana – kritičari i proizvođači – citira istraživanja koja njoj idu u prilog. Neka su istraživanja pokazala da takva hrana može izazvati širok spektar zdravstvenih smetnji. GMO namirnice kojima je pripisan potencijal za nanošenje štete zdravlju uključuju kukuruz, grašak, soju i rajčicu. Američka akademija okolišne medicine (AAEM) apelirala je na liječnike da odvrate svoje pacijente od konzumiranja GMO hrane kad su god u prilici te da o tome educiraju svoje kolege i javnost. 

(Ne)opravdan strah?
Kritičari navode kako ubacivanje tuđih gena u genetski kod može dovesti do nepredviđenih ishoda i nastanka alergena i toksičnih komponenti. Iz modificiranih biljaka mogu prijeći na nemodificirane srodnike, što može proizvesti nove vrste korova, otporne na pesticide… "Iako proces (genetskog inženjeringa) može dovesti do pojedinačnih nadmoćnih osobina, ukupno zdravlje novostvorenog organizma slabije je nego u prirodi", iznio je američki stručnjak dr. Peter Lind u kolumni u  Washington Timesu. "Genetske modifikacije nisu postojale u povijesti sve do nekoliko posljednjih desetljeća. To je razdoblje prekratko da bismo mogli razumjeti njihov učinak na prirodu i ljudsko zdravlje." Proizvođači i njima skloni stručnjaci također se imaju na što pozvati. Američko udruženje za znanstveni napredak (AAAS) jesenas je obznanilo da je "poboljšavanje usjeva modernim molekularnim tehnikama biotehnologije sigurno (po zdravlje)." Američko je medicinsko udruženje (AMA) poručilo da se "na temelju više od 130 istraživanja u rasponu od 25 godina može izvući zaključak da biotehnologija, a osobito GMO, nije sama po sebi ništa riskantnija od konvencionalnih metoda uzgajanja biljaka". Proizvođači i njihovi saveznici iz redova znanstvenika odbijaju optužbe da bi GMO komponente nepovoljno utjecale na okoliš. Pritom se pozivaju na nalaz američke Nacionalne akademije znanosti (NAS) iz 1988., koji sugerira da su opasnosti od modificiranih organizama jednake onima koje dolaze od nemodificiranih organizama. S tim se mišljenjem nedavno složilo Američko medicinsko udruženje (AMA).Budući da odbacuju dokaze o štetnosti GMO-a kao nevaljale, proizvođači zaključuju da je nepotrebno na namirnice stavljati etikete koje bi ukazivale na prisutnost GMO sastojaka. U SAD-u je genetski modificirana hrana mnogo rasprostranjenija nego u EU. U tamošnjim supermarketima genetski modificirani sastojci mogu se susresti u 70% posto prerađenih namirnica. Ako među Amerikancima još nije došlo do masovnog pomora, smiju li se i Europljani prepustiti čarima GMO-a? Ili je još prerano za donošenje sudova? Odluku će, vjerojatno, u ime potrošača donijeti europski zakonodavci. 

Prijepor oko patentnih prava

Nema besplatna čuvanja sjemena!

Monsanto prodaje svoje patentirano biotehnološko sjemenje uz uvjet da korisnici plate svako korištenje umnoženog sjemena. Tko god upotrijebi Monsantovo sjeme sačuvano iz prethodne žetve u sljedećoj sjetvi, dužan je kompaniji platiti naknadu za korištenje patenta u iznosu od dva posto zarade od prodaje proizvedenih usjeva. Monsantovo je patentirano sjeme ugrađeno u 95 posto američke soje te u 80 posto američkog kukuruza. To kompaniji jamči goleme prihode: 11,8 milijardi dolara bruto samo u 2011. godini. No, mnogi obavezu plaćanja patentnih prava smatraju nepravednom. Prošle je godine u Brazilu pet milijuna poljoprivrednika podnijelo kolektivnu tužbu protiv Monsanta, tražeći odštetu od 7,7 milijardi dolara za naknadu koju su mu za patent plaćali od 2004. godine. Brazilski je sud u prvoj instanci presudio u korist poljoprivrednika, dodijelivši im dva milijuna dolara, no Monsanto je uložio žalbu i proces se nastavlja.

Utječu i na proizvodnju mlijeka

Hormon za plodnije krave

Monsantov utjecaj nadilazi okvire poljoprivrede. Ta je kompanija najveći svjetski proizvođač sintetskoga goveđeg hormona rasta, koji se ubrizgava kravama radi poticanja brže proizvodnje mlijeka. Pritisak na stočare da upotrebljavaju taj hormon te mjere koje Monsanto poduzima radi sprečavanja širenja informacija o mogućim zdravstvenim rizicima uznemirili su američku javnost. Kad su proizvođači mliječnih proizvoda koji ne rabe Monsantova sredstva počeli etiketirati svoje proizvode kao organske ili bezhormonske, Monsanto ih je sudskim putem zaustavio u toj praksi, tvrdeći da te etikete negativno utječu na prodaju mlijeka proizvedenog uz pomoć njegova hormona.