Ministar gospodarstva Ante Šušnjar posjetio je ovih dana Janafov Terminal Omišalj, gdje se susreo s predsjednikom Uprave Stjepanom Adanićem sa suradnicima, priopćeno je iz Jadranskog naftovoda.

“Ministar Šušnjar upoznao se s transportno-skladišnim sustavom Janafa te funkcijama prihvata, skladištenja i otpreme sirove nafte i naftnih derivata korisnicima koje Terminal Omišalj obavlja u sklopu istoga”, priopćeno je šturo iz Janafa.

Plenkovićevo pismo
Tom prigodom je ministar Šušnjar dao intervju slovačkoj televiziji TV JOJ u sklopu kojeg se osvrnuo na ulogu Janafa u osiguravanju energetske stabilnosti i neovisnosti zemalja srednje Europe, Janafovim kapacitetima za transport sirove nafte te položaju Hrvatske kao novog europskog energetskog huba.

I ovaj Šušnjarov intervju valja sagledavati u svjetlu snižavanja tenzija na relaciji Mađarska – Slovačka – Hrvatska, a o kojem se oglasio i sam Mol u svojem polugodišnjem poslovnom izvješću. Podsjetimo, Slovačka i Mađarska našle su se u problemima početkom srpnja kad je Ukrajina nametnula sankcije ruskoj naftnoj tvrtki Lukoil koje su rezultirale zaustavljanjem protoka sirove nafte iz naftovoda koju prodaje moskovska tvrtka.

Mađarska je posljednjih godina povećala svoje oslanjanje na Rusiju, pri čemu je ta zemlja 2024. uvezla 56 posto više ruske sirove nafte nego prije invazije na Ukrajinu početkom 2022. Slovački uvoz nafte iz Rusije donekle se smanjio od 2022., ali još iznosi više od 50 posto ukupnog uvoza.

Potrebu Mađarske i Slovačke za diverzifikacijom također je istaknuo i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis u svom pismu, kako iz diplomatskih izvora doznaje Radio Slobodna Europa.

Dombrovskis je u svom pismu naznačio da bi Janaf mogao osigurati alternativne kapacitete za Mađarsku i Slovačku. Glasnogovornik EU-a prisnažio je potom da ukrajinska ograničenja uvoza Lukoilove nafte neće uzrokovati trenutačni problem.

“Značajan broj predstavnika država članica raspitivao se o dostupnosti alternativnih opskrbnih ruta uz naftovod Družba za uvoz sirove nafte i pitao se zašto Mađarska i Slovačka do sada još nisu istražila alternative”, napisao je Dombrovskis.

Jedan od tih predstavnika država članica bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je 31. srpnja, dan prije Dombrovskisove misije Bratislavi i Budimpešti, napisao pismo predsjednici Europske komisije von der Leyen. U pismu se navodi da su “alternativne opcije koje Hrvatska može ponuditi… do sada nedovoljno iskorištene”.

Ministri neće u Budimpeštu
Sasvim je legitimno što je hrvatski premijer naslutio potencijalnu poslovnu priliku. U Plenkovićevom pismu se ističe da “Hrvatska sa svojom robusnom naftnom infrastrukturom – uključujući terminal Omišalj, rezervoare Sisak, rafineriju Urinj u blizini riječke luke i Jadranski naftovod Janaf – posjeduje kapacitete koji daleko premašuju nacionalne potrebe”.

Prema Plenkoviću, Janaf bi mogao biti rješenje i za Mađarsku i za Slovačku, jer “može jamčiti transport 14,3 milijuna tona sirove nafte godišnje (mtpa) s terminala Omišalj, na otoku Krku, u Mađarsku i Slovačka, a i šire.” Napomenuo je da je Janaf ranije ove godine već sklopio ugovor s mađarskom naftnom tvrtkom Mol za 2,2 mtpa do kraja 2024., ali to predstavlja samo nekih 15% raspoloživog transportnog kapaciteta.

Ovo će se pitanje vjerojatno pojaviti na dnevnom redu kada se ministri vanjskih poslova EU okupe prvi put nakon ljetne stanke 29. kolovoza. Sastanak je to kojemu je prvotno trebala biti domaćin Budimpešta, ali je došlo do promjene nakon što se nekoliko država članica EU žalilo na Orbanova putovanja u Moskvu i Peking ranije ovog ljeta.