U vremenu kada su migracije postale ustaljen problem, mehanizmi zadržavanja ljudi u Hrvatskoj trebali bi obuhvatiti sve dobne skupine. Prethodnu godinu između ostalog obilježilo je promicanje prava djece, a neke od aktivnosti jesu promjena sastava Vijeća za djecu, dodjela nagrada onima kojima su djeca glavno područje bavljenja te donošenje prvog dječjeg proračuna kojim sva ulaganja postaju mjerljiva i javno dostupna. Osnovana su i savjetodavna tijela za specifične probleme, a djeca su svim tim aktivnostima postala integralna tema na kojoj rade brojna državna tijela.

Vijeće za djecu svoju zadaću u Hrvatskoj obavlja već godinama, a od 2018. djeluje u novom sastavu. Riječ je o koordinacijskom tijelu koje usklađuje rad državnih i ostalih tijela u praćenju primjene Konvencije o pravima djeteta te nacionalnog zakonodavstva i programa. Kako govore iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, danas Vijeće broji 27 članova, a riječ je o istaknutim stručnjacima u području zaštite dobrobiti djece, predstavnicima nadležnih ministarstava, relevantnih ustanova i organizacija civilnog društva te imenovanim predstavnicama djece te predstavnicama Nacionalnog vijeća učenika.

Najbolji interes djeteta

Konvencija o pravima djeteta kao okosnica Vijeća za djecu bavi se pravima djece na sudjelovanje te se u tom smjeru dijete prezentira kao aktivan partner u donošenju odluka koje se odnose na njega. Do sada je održano pet sjednica, a pravo na sudjelovanje imali su svi članovi, uključujući djecu koja tako sudjeluju u oblikovanju i stvaranju politike koja se tiče njih samih.

Imajući u vidu upravo taj najbolji interes djeteta, Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalnu strategiju za prava djece u Republici Hrvatskoj od 2014. do 2020. godine, čiji se jedan od ključnih zajedničkih prioritetnih ciljeva odnosi na uspostavljanje dječjeg proračuna, a sve s ciljem sustavnog praćenja ulaganja u djecu i programe za djecu, kao i učinka financijskih ograničenja na život i ostvarivanje prava djece.

O dječjem proračunu konkretno se može govoriti od listopada ove godine, a u njega ulaze sredstva koja su direktno namijenjena djeci. Radi se o vrtićima, školama, dječjem bolnicama te primjerice plaćama zdravstvenog osoblja koje brine o djeci, odgajateljima i iznosima kao što su oni za rodiljne naknade. Za ostvarivanje prava djece proračun teži više od 18 milijardi kuna, a takve su i projekcije.

Prava djece i njihov položaj u društvu postale su teme tekuće godine, a upravo kako regulira i Vijeće za djecu, jedna od bitnih odrednica je i pravo na aktivno sudjelovanje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njihov život, slobodu izražavanja i izražavanje gledišta. Konvencija o pravima djeteta na snazi je od 1991. te se na nju nadograđuju aktivnosti kojima se želi poboljšati položaj djece u društvu.

Djeca u Saboru

Ove godine u Hrvatskom saboru održana je sjednica djece i saborskih zastupnika, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i u organizaciji Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske, Ureda pravobraniteljice za djecu i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Sjednica je organizirana u povodu 30. obljetnice Konvencije o pravima djeteta, s ciljem promicanja participacije djece i mladih u donošenju odluka koje utječu na njihove živote. Tema sjednice bila je ostvarivanje dječjih prava u Republici Hrvatskoj, a sudjelovala su djeca iz cijele Hrvatske (među kojima djeca sudionici akcije “Gradovi i općine – prijatelji djece”, djeca iz dječjih foruma i dječjih vijeća Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske, djeca iz osnovnih i srednjih škola grada Zagreba, članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu te članovi Savjetodavnog odbora za dječju participaciju Ureda UNICEF-a za Hrvatsku). Djeca su izlagala na 11 različitih tema, a na završnom dijelu sjednice djece i saborskih zastupnika dodijeljene su nagrade za promicanje prava djeteta.

Nagrada za promicanje prava djeteta u Republici Hrvatskoj dodjeljuje se već 15. godinu zaredom za promicanje prava djeteta te kao nagrada za životno djelo koja je namijenjena istaknutim pojedincima čiji rad predstavlja trajni doprinos promicanju prava djeteta.Ove godine Odbor za dodjelu Nagrade odlučio je Nagradu za životno djelo dodijeliti prof. dr. sc. Marini Ajduković, a Godišnju nagradu Martini Boltužić Dževerlija.

Prema riječima Ministarstva, osim što su neka tijela mijenjala sastav, neka nova su i osnovana. Jedno od njih je Nacionalno etičko povjerenstvo za istraživanja s djecom, kao savjetodavno tijelo Vijeća. Cilj mu je revidirati postojeći Etički kodeks te promicanje i praćenje provođenja te tumačenja odrednica Etičkog kodeksa za istraživanja s djecom u spornim slučajevima.