EBRD je nedavno objavio redovno izvješće o tranzicijskim procesima.  

"Pokušali smo uočiti u kojim su segmentima te u kojim zemljama usporeni tranzicijski procesi u regiji i zašto", kaže Peter Sanfey, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD). Hrvatska stoji iznimno dobro i među zemljama je koje nisu zaustavile tranziciju. Posljedica je to i ulaska u Europsku uniju koji je tražio od Hrvatske implementaciju mnogih procedura koje dale smjer reformama. "Ipak, unatoč ulasku u EU Hrvatska tek treba napraviti prave strukturne reforme", kaže Sanfey. 

Kad biste uspoređivali Hrvatsku s ostalim zemljama EU-a gdje stojimo?
Hrvatska se približava novim članicama Europske unije, a u nekim područjima i najrazvijenijim zemljama. To je ohrabrujuće, ali ne treba zaboraviti da tranzicija nije završila. Jedan, a možda i najvažniji izazov je izlazak iz krize. EBRD će se truditi omogućiti jaču potporu privatnom sektoru i osigurati jeftinije izvore financiranja kako bi se potaknulo kreditiranje.

Radi li Hrvatska dovoljno na povlačenju novca iz kohezijskih fondova EU?
To je svakako jedan od izazova. Nikome nije cilj da Hrvatska postane neto uplatiteljica u EU fondove. Naglasio bih da je manji problem povući europski novac, a mnogo veći iskoristiti taj novca po pravilima koje EU nalaže. To je izazov o kojem se u Hrvatskoj nedovoljno govori.

Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita. Hoće li EK tražiti jače zadiranje u proračunske rashode?
Morat ćete čekati odgovor Europske Komisije. Ipak, očekujem ipak da će Vlada morati rezati jače na rashodima koji čine osnovu proračuna.

Govorite li o plaćama?
Rezati proračunske rashode uvijek je teška i politička odluka, ali veličina javnog sektora u Hrvatskoj pokazuje da treba povećati njegovu učinkovitost. Zato će na stolu biti reforma mirovinskog sustava, izdvajanja za zaposlenike i poduzeća.

Predlažete li to bržu prodaju javnih poduzeća?
Povjerljivi i sposobni privatni partner učinkovitije bi vodio državne kompanije od same države. Da bi privatizacija bila i društveno uspješna država mora biti dobar i oprezan regulator tržišta. Treba paziti da se ne stvaraju privatni monopoli nakon privatizacije, što se može dogoditi kod eventualne privatizacije komunalnih poduzeća. 

Prije nekoliko godina EBRD je pokušao preuzeti HPB. Taj pokušaj privatizacije banke nije uspio, kao ni onaj krajem prošle godine. Je li EBRD još uvijek zainteresiran za taj posao?
Ako bi HPB ponovno bio na prodaju, a EBRD imao dobrog partnera, bili bismo otvoreni za sudjelovanje u tom projektu. Želim istaknuti da EBRD uzima ulogu manjeg partnera u privatizacijskim procesima, a o svakom projektu odlučujemo posebno tako da je naš interes samo načelan. 

Hrvatska je pripremila Strategiju industrijske politike. Koje sektore u Hrvatskoj vidite kao najpotentnije?
Vaše je gospodarstvo vrlo diverzificirano. Do sada smo najviše podržavali prehrambeno-prerađivačku industriju koja ima odličan potencijal, a kao vrlo zanimljiv sektor vidimo i turizam, u kojeg smo ulagali manje. Vrlo je zanimljiv i živahan IT sektor.

Mislite li da je vrijeme za IPO-e na domaćem tržištu?
Podržavali smo izlazak na tržište ranije i dalje smo zainteresirani za takve ideje, ali naša će odluka ovisiti prvenstveno o pojedinoj kompaniji izlazi na tržište.

EBRD je osnovao venture capital fond s 40 milijuna eura kapitala. Na koje će se sektore usmjeriti taj fond i ima li šanse da se novac raspoloživ za ovaj oblik ulaganja poveća?
Banka smo koja se financira novcem poreznih obveznika, što znači da moramo biti oprezni u ulaganjima. Venture capital fondovi ulažu u projekte s visokim rizikom, s obzirom da je njihova priroda poticati ideje u nastajanju. Mi ćemo u pristupu morati biti oprezniji jer nam je cilj pomoći razvoju kompanije, ali moramo biti sigurni u njezinu profitabilnost. Nećemo se ograničavati na sektore, jer na tržištu regije za kojeg je fond osnovan ima dobrih ideja iz raznih područja gospodarstva.