Digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, a najveći doprinos zabilježen je u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičke mreže i digitalizaciji poslovanja – pokazuju to podaci iz prvog godišnjeg izvješća EU o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030.
U izvješću koje je ovih dana objavila Europska komisija, analizira se zajednički napredak članica Europske unije u postizanju digitalne tranzicije Europe do 2030. Izvješće, prethodno poznato kao Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), sadrži pregled trenutnog stanja po zemljama, odnosno, u njemu se analiziraju pojedinačna postignuća svake države članice u prošloj godini u četiri glavne skupine – digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija javnih usluga i digitalizacija poduzeća.
Izvješće također sadrži preporuke i mjere za svaku analiziranu kategoriju u kojoj je potreban dodatan angažman zemlje. Kad je riječ o digitalnim vještinama, Hrvatska, prema izvješću, pokazuje značajne rezultate u tom segmentu. Hrvatska ima oko 63 posto stanovništva koje posjeduje barem osnovne digitalne vještine naspram prosjeka EU koji iznosi 54 posto. U kategoriji posjedovanja “barem osnovnih vještina stvaranja digitalnog sadržaja” od tih 63 posto s osnovnim digitalnim vještinama, Hrvatska je na 81 posto u usporedbi s 66 posto na razini EU. Nadalje, “pojedinci s iznadprosječnim digitalnim vještinama” u Hrvatskoj čine 31 posto stanovništva, dok je prosjek EU 26 posto. Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije i kad je riječ o školovanju stručnjaka, s obzirom na to da postotak osoba s diplomom iz područja IKT-a iznosi 4,8 posto, dok je prosjek EU 4,2 posto.
Hrvatska, prema izvješću, napreduje i kad je riječ o ispunjavanju cilja “Fiksna pokrivenost mrežama vrlo velikog kapaciteta” (VHCN) i “pokrivenost 5G mrežom” do 2030. od 100 posto. Naime, Hrvatski VHCN velike brzine i pokrivenost 5G mrežom posljednjih su godina u stalnom porastu, pri čemu Hrvatska ima pokrivenost VHCN 61 posto naspram EU prosjeka od 73 posto, te je zabilježen znatan porast pokrivenosti 5G koji je sada 82 posto, što je iznad prosjeka EU-a koji iznosi 81 posto.
Hrvatska je u prošloj godini ostvarila nešto više od prosjeka EU i kad je riječ o digitalizaciji poduzeća, među ostalim, u vezi prihvaćanja naprednih tehnologija, ali i dalje postoji neiskorišteni potencijal za poboljšanje digitalnog intenziteta MSP-ova. Hrvatska u kojoj djeluju dva jednoroga, potiče istraživačke i inovacijske inicijative u digitalizaciji kako bi pridonijela cilju EU: povećanju rasta i udvostručivanju broja jednoroga u EU do 2030. Hrvatska također financira mjere potpore digitalnim inovacijskim centrima (DIH) kao što su (CROatian Industry and Society Boosting), (Artificial Intelligence for Smart Healthcare and Medicine), te Digitalna transformacija srednje Hrvatske i sjevernog Jadrana.
Hrvatska, prema izvješću, zaostaje u razvoju digitalnih javnih usluga, posebice onih namijenjenih poduzećima. Tu je na 67 posto naspram 84 posto prosjeka EU-a, te u ukupnoj modernizaciji svojih javnih usluga inovativnim digitalnim rješenjima. Unatoč tome, Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pristupanju elektroničkim zdravstvenim evidencijama, s ocjenom 86 posto u usporedbi sa 72 posto na razini EU. Hrvatska je do kraja 2022. godine provela projekt “Popularizacija EHR-a (elektronička zdravstvena evidencija)”, čime je omogućena interoperabilnost sa Središnjim zdravstvenim informacijskim sustavom (CEZIH) i izdaje nacionalnu osobnu iskaznicu (eOI) u skladu s nacionalnim sustavom za identifikaciju i autentifikaciju (NIAS).
Europska unija definirala je načela kojima se želi voditi u digitalnom desetljeću, stavljajući čovjeka u središte digitalne transformacije Europske unije. Tehnologija treba služiti i koristiti svim Europljanima te ih osnažiti da ostvare svoje težnje, uz punu sigurnost i poštovanje njihovih temeljnih prava. Stoga se Europska unija obvezala na – jačanje demokratskog okvira za digitalnu transformaciju koji koristi svima i poboljšava živote svih Europljana; poduzimanje potrebnih mjera kako bi se osiguralo da se vrijednosti Unije i prava pojedinaca priznata pravom Unije poštuju na internetu i izvan njega; poticanje odgovornog i marljivog djelovanja svih aktera, javnih i privatnih za održivo, dostupno, sigurno i zaštićeno digitalno okruženje; aktivno promicanje ove vizije digitalne transformacije, uključujući europske tehnologije i poduzeća u našim međunarodnim odnosima.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva prilikom izrade Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine vodio se smjernicama iz nacionalne perspektive i perspektive Europske unije u kontekstu digitalne transformacije.
* Sadržaj omogućio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
