Austrijski diplomat i političar Wolfgang Petritsch čovjek je bogate i plodne biografije u kojoj je nanizao odgovorne funkcije i pozicije u svojoj zemlji, Europi i svijetu. U našoj je široj javnosti možda najpoznatiji po tome što je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH u Sarajevu i član Međunarodne komisije za sukcesiju imovine bivše SFRJ. Danas je predsjednik Zaklade Marshallov plan u Austriji i član Savjetodavnog odbora SEEBDN, tj. Mreže poslovnog razvoja jugoistočne Europe, koja danas, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Euroherc osiguranjem u Zagrebu u sjedištu Euroherca priređuje prvu poslovnu konferenciju za ovu regiju, naslovljenu Zajednički do napretka. Petritsch je moderator panela Nacionalno-regionalno-međunarodno, o uspjesima i iskustvima austrijskoga modela poslovnog razvoja.

Na konferenciji o brendovima i korporativnoj izvrstnosti jugoistočne Europe, njenoj makroekonomskoj perspektivi i mogućnostima govore i čelnici SEEBDN-a, HUP-a i austrijskih i hrvatskih kompanija, ministri iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, stručnjaci, konzultanti. Petritsch u razgovoru za Poslovni dnevnik objašnjava koji su ciljevi SEEBDN-a, kakvi su odnosi Hrvatske i Austrije, govori o gospodarskim kretanjima, rizicima od nove recesije…

Predsjednik ste austrijske Zaklade Marshallov plan i član Savjetodavnog odbora SEEBD-a. Koja je svrha te zaklade, Marshallov plan evocira razdoblja obnove Europe nakon 2. svjetskog rata?

Austrijska Zaklada Marshallov plan nastala je povodom 50. godišnjice takozvanog Europskog programa oporavka, što je bila ideja tadašnjeg američkog državnog tajnika Georgea C. Marshalla 1947. Bez pomoći SAD-a austrijski bi oporavak bio doslovno nemoguć. Zaklada promiče akademsku razmjenu između Austrije i SAD-a. Uz godišnji proračun od milijun eura pružamo financijsku pomoć studentima, istraživačima, profesorima s obje strane Atlantika. Zaklada financira konferencije, javna predavanja i osigurava financiranje publikacijama koje se bave američko-europskim odnosima. Zaklada je jedna od najvažnijih institucija u sve težim euroatlantskim odnosima.

Što SEEBDN radi na podršci jugoistočnoeuropskih gospodarstava? Što nudi da bi ovdašnji poduzetnici bili vidljiviji i učinkovitiji?

SEEBDN je mlada i aktivna poslovna organizacija osnovana 2018, i već je postigla ambiciozan cilj osiguranja regionalnog umrežavanja za sve vrste poslovnih pothvata. To je doista neovisna inicijativa za sve zemlje ove jugoistočnoeuropske regije, uključujući Zapadnai Balkan, kao i Austriju i Njemačku. Cilj je povezati ljude, poslove i ideje, a u svom kratkom postojanju SEEBDN je već postigla značajan uspjeh. Format koji zovemo Business Circle (Poslovni krug) je idealan za zbližavanje uglednih poslovnih ljudi i donositelja odluka sa zainteresiranim partnerima na teme širokog raspona od sigurnosne politike, regionalne suradnje i gospodarskog razvoja, i to sve u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi. Prvi je Poslovni krug održan u ožujku ove godine u Beču, nakon čega je išla konferencija s Crnom Gorom u fokusu; ovog listopada SEEBDN je na konferenciji ugostio i premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva koji je okupio ministre zadužene za gospodarske i ekonomske poslove, odonda je SEEBDN u suradnji s Vienna Insurance Groupom, jednim od najuspješnijih austrijskih osiguravatelja. I sad SEEBDN organizira svoju prvu konferenciju u Zagrebu, danas, u partnerstvu s HUP-om i Euroherc osiguranjem. Namjera je na skupu informirati sudionike iz regije o aktualnim ekonomskim kretanjima i dati poduzetnicima, poslodavcima, menadžerima, direktorima i stručnjacima mogućnost slobodne i pravovremene i ažurne razmjene informacija o važnim temama.

Austrija je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Gdje su prilike za širenje te suradnje, u kojim područjima austrijski ulagači mogu naći nove šanse? Primjerice, kompanija FACC kreće graditi tvornicu avionskih dijelova u okolici Zagreba.

Odnosi između naših dviju zemalja ne mogu biti bolji. Austrija cijeni obrosusjedsko ponašanje Zagreba i brojne mogućnosti ulaganja i podrške hrvatskom gospodarstvu. Tijekom godina Hrvatska i Austrija uspostavile su win-win situaciju koja postaje još veća nakon što je Hrvatska ušla u EU. Sada nismo samo regionalni partneri, već članice najvećeg tržišta na svijetu. Postoji širok izbor mogućnosti utemeljenih na povijesnim vezama i budućim potencijalima, kako za austrijske tvrtke u Hrvatskoj, tako i za hrvatske u Austriji. Uvjeren sam da će panelisti i govornici iz Austrije podijeliti s publikom vrijedan uvid u mogućnosti i izazove poslovanja u Hrvatskoj. A siguran sam da će to učiniti i hrvatski panelisti.

Koje su najveće prepreke većim investicijama u Hrvatsku?

Ne ulazeći previše u detalje, pretpostavljam da oba gospodarstva, i austrijsko i hrvatsko, dijele mnogo izazova kad je riječ o legislativi, potrebi za povoljnijim i prijateljskim poslovnim okruženjem, poreznoj situacij i uslužnoj industriji koja gosta stavlja u centar zbivanja.

Kakvim vi vidite položaj Hrvatske u europskim gospodarskim tokovima? Što može i treba biti poboljšano?

Kako dolazim iz Austrije koja je članica EU od 1995., znam koliko dugo treba da se u potpunosti iskoriste mogućnosti koje nudi članstvo u EU. Prilike su ovdje, ali treba ih iskoristiti. Baš je nedavno Revizorski sud EU objavio izvješće koje jasno pokazuje da najnovije članice EU – poput Hrvatske – tek trebaju bolje iskoristiti sredstva EU fondova. Prema statistici, mnogo više novca moglo bi doći iz Bruxellesa da je postojao profesionalniji sustav povlačenja. Hrvatska spada u skupinu država članica EU koje ostvaruju samo 10 do 20 posto namjenskih sredstava. S druge strane, Austrija je blizu 50 posto. Dakle, postoji prostor za napredak. Austrijske odvjetničke tvrtke poput Lansky, Ganzger & Partner, koja sudjeluje na zagrebačkoj konferenciji, imaju dugo i uspješno iskustvo u pružanju pomoći vladama i tvrtkama u Bruxellesu.

Kao osoba bogate političke i poslovne karijere i iskustva, mislite li da se Europa i svijet približavaju novoj recesiji, kako sve češće upozoravaju određeni eksperti?

Doista ima puno upozoravajućih signala za našu ekonomiju u Europi. Mnogi dolaze od globalnih poremećaja poput trgovinskog rata SADa i Kine, ili eskalirajućeg sukoba na Bliskom istoku. Ali, ono što bi nas najviše trebalo zabrinjavati je trajna unutarnja kriza u EU. Nakon tri godine Brexit još uvijek nije riješen; svi ćemo osjetiti njegove ekonomske i trgovinske posljedice. Stoga će biti važno da nova Europska komisija sa svojom predsjednicom, njemačkim političarkom Ursulom von der Leyen, krene sa snažnim programom političkih reformi i prevlada trenutačne podjele unutar Unije. Gospodarska situacija Austrije je i dalje prilično pozitivna, ali moja je zemlja jednako ovisna o globalnom i europskom razvoju kao i svi naši susjedi. Moramo shvatiti da će se samo snažna i vitalna Europa – ujedinjeni kontinent – moći suočiti s izazovima globaliziranog svijeta.

A naša regija, nazovimo je Zapadnim Balkanom ili šire istočnom i južnom Europom, nije otporna na političke ekstreme, strahove od demokratskog kolapsa…što je prijetnja njenoj političkoj i ekonomskoj stabilnosti. Što je vaša poruka vladama i javnosti, kako da se nose s takvim izazovima?

Regija jugoistočne Europe ima nedavnu prošlost tragičnih sukoba i teških transformacija. Protekle godine su na mnogo načina donijele značajan napredak. Hrvatska je sada članica EU i uskoro će preuzeti rotirajuće predsjedavanje Europskom unijom. Smatram da bi Zagreb trebao iskoristiti ovu sjajnu priliku na čelu Europe i pružiti ruku susjedima koji još nisu u EU. Nakon što se Francuska usprotivila Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, teško će biti uvjeriti građane da bi ipak trebali nastaviti put prema ekonomskim i političkim reformama. Osobno smatram da je intenziviranje regionalne suradnje najbolji način za prevladavanje sadašnjeg zastoja. Regija se mora još više približiti i prevladati nasljeđe prošlosti kako bi se otvorila vrata za više regionalne trgovine i suradnje na svim poljima. Regionalna integracija kroz još uvijek postojeće podjele preduvjet je za značajniju ulogu zemalja JIE u EU.