Rošada obveznog zdravstvenog osiguranja, koje je resorni ministar Vili Beroš pustio u javnu raspravu u sklopu zdravstvene reforme, uvodi i mogućnost da se pacijenti umjesto u inozemstvo upućuju na liječenje zdravstvenim ustavnovama koje nemaju ugovor s državom. Privatne zdravstvene ustanove, koje godinama apeliraju na jaču suradnju, novinu pozdravljaju.

Sjajne vijesti

Prijedlog predviđa iznimnu opciju upućivanja osiguranika neugovornim pružateljima zdravstvene zaštite, no samo za liječenja koja se ne provode u ugovornim ustanovama, a mogu se uspješno provesti kod privatnika. U nacrtu izmjena zakona Ministarstvo argumentira da se sada takve pacijente upućuje u inozemstvo. “Na taj način, u slučaju kad se potrebno liječenje može obaviti u Hrvatskoj, osiguranu osobu bi se umjesto u inozemstvo uputilo kod neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj čime bi se smanjili troškovi toga liječenja, uključujući i popratne troškove”, navode.

“To su apsolutno sjajne vijesti i prvi puta se pacijente pita što oni žele od reforme u zdravstvu. Pacijenta ne zanima da li se liječi u privatnoj ili javnoj ustanovi, zanima ga da mu se osigura adekvatna zdravstvena zaštita”, kaže Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice Sveta Katarina. Navodi da su prije nekoliko godina operirali 35-oro djece iz Rusije, Ukrajine i okolnih zemalja s rijetkim koštanim oboljenjem (osteogenesis imperfecta). “Tada smo išli prema HZZO-u zajedno sa Hrvatskom udrugom za rijetke bolesti da se omoguće takve operacije i za naše osiguranike, jer su nas pacijenti to tražili, no bili smo odbijeni s obrazloženjem da pravilnik propisuje da se pacijenta automatski šalje u inozemstvo ako se zahvat ne može učiniti u javnoj bolnici, a u inozemstvu su cijene bitno više”, kaže.

Troškovi liječenja izvan granica Hrvatske lani su HZZO stajali 360,9 milijuna kuna. Najvećim dijelom, gotovo 280 milijuna kuna, otpadaju na liječenje domaćih osiguranika temeljem međunarodnih ugovora. Na koliku potencijalnu uštedu računaju u Vladi zakonski prijedlog ne navodi, a do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Jače naslanjanje na privatni sektor Ministarstvo zdravstva predviđa po pitanju smanjenja listi čekanja, jedne od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, prijedlogom se uređuje iznimka u slučaju da se utvrdi značajno produženje lista čekanja na određene zdravstvene usluge HZZO može raspisati natječaj i ugovoriti uslugu s privatnim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima.

Važno i za NPOO

“Najskuplje zdravstvo je ono koje ima preduge liste čekanja, jer dok čekaju pregled i obradu pacijenti su na bolovanju, trpe bolove i koriste lijekove. Niz je indirektnih troškova o kojima se ne govori i zato smo upravo takvo rješenje godinama predlagali”, kaže Primorac, inače predsjednica HUP Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.

Privatnici čekaju kako će izgledati detalji pravilnika i kako će se oni pretočiti u svakodnevnu praksu, a tek tada će se moći raditi kalkulacije o uštedi države s jedne, kao i dodatnim prihodima privatnih ustanova, s druge strane. Poručuju da su, osim pregleda i dijagnostike, otvoreni za elektivne zahvate. “Tu možemo dati svoj doprinos. HZZO-u smo najjeftiniji jer država ne mora kupovati uređaje i opremu te isplaćivati plaće već samo plaća čistu uslugu”, kaže Primorac.

Zakonske izmjene obuhvaćaju četiri stupa: snažniju prevenciju i ranu dijagnostiku, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizaciju bolnica te ulaganje u ljudske resurse. Javna rasprava traje do 3. studenog, a zakon bi trebao stupiti na snagu krajem 2022. ili početkom 2023. Reforma zdravstva bitan je dio i NPOO-a; zakaže li država s provedbom, Bruxelles zaustavlja daljnje isplate novca.