Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i primijenjena umjetnost – studijski su programi koji prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada Primorsko-goranske županije ne kotiraju dobro te budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija ne jamče posao, jer riječ je o suficitarnim zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote. Kako piše Novi list, Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine provodi analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a u kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.

S druge strane HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike, a na toj listi našli su se i socijalni rad, socijalna pedagogija, nastavnički smjer biologije i kemije, nastavnički smjer geografije te glazbena pedagogija. Drugim riječima, budući studenti koji se odluče za jedan od tih programa dobit će diplomu koja će ih direktno odvesti u svijet rada, jer riječ je o deficitarnom kadru u Primorsko-goranskoj županiji.

Premda su jasne i izravne, pojašnjavaju u HZZ, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, a s druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. U HZZ-u su mišljenja da će promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju njihovih preporuka pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.